DEMOKRATIJA I VLADAVINA PRAVA
01. novembar 2021.

Koliko često u životu dajemo svoje lične podatke, poput imena i prezimena, adrese, jedinstvenog matičnog broja ili kopije ličnih dokumenata koje sadrže ove podatke da bi ostvarili neko pravo ili izvršili neku obavezu? Često ih dajemo po automatizmu, ne razmišljajući da li osoba koja ih traži ima pravo na to i ne informišući se u koju svrhu, na koji način i koliko dugo će se naši podaci koristiti. Čak i kada smo svjesni da se naši podaci prikupljaju i koriste preko razumne mjere, mnogi od nas ne znaju šta mogu poduzeti da bi se zaštitili. Lični podaci se razmjenjuju u svim segmentima poslovnog i privatnog života prilikom školovanja, zapošljavanja, liječenja, otvaranja bankovnih računa, plaćanja, komunikacije putem društvenih mreža i slično. Podaci se razmjenjuju u stvarnom i virtuelnom svijetu, a upravo je ovaj posljednji, zahvaljujući procvatu novih informacionih i komunikacionih tehnologija, omogućio da se brzina, jednostavnost i masovna upotreba elektronske razmjene podataka unaprijede do nezamislivih granica.

Naime, Bosna i Hercegovina se obavezala da će stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju uskladiti svoje zakonodavstvo vezano za zaštitu ličnih podataka s pravom zajednice i drugim evropskim i međunarodnim zakonodavstvom o privatnosti. Pojedinci moraju biti svjesni da je zaštita privatnosti njihovo ljudsko pravo zagarantovano konvencijama i domaćim ustavnim i zakonskim odredbama, te da im na raspolaganju stoje mehanizmi zaštite u slučajevima kada posumnjaju da se njihovi lični podaci nezakonito obrađuju. S druge strane, oni koji prikupljaju i obrađuju lične podatke moraju biti svjesni osnovnih principa obrade ličnih podataka i svojih obaveza u tom postupku, te činjenice da se u slučaju nepoštivanja ovih obaveza može protiv njih pokrenuti prekršajni postupak i izreći im novčane kazne. Bitno je takođe da društvo postane svjesno da pravo na privatnost nema apsolutni primat u odnosu na druga prava, poput prava na slobodu mišljenja i slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja, jer Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava propisuje da se javna vlast ne miješa u vršenje prava na poštovanje privatnog i porodičnog života, osim ako je takvo miješanje predviđeno Zakonom.

Obrada ličnih podataka u našoj zemlji uređena je prije svega Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Cilj Zakona je da se na teritoriji Bosne i Hercegovine svim licima, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura pravo na privatnost i zaštita njihovih ličnih podataka u postupku prikupljanja, obrade i korištenja ovih podataka.

Prema mišljenju Evropskog suda za ljudska prava pojam “privatnog života” je širok i ne može se definisati do kraja. “Bilo bi isuviše restriktivno ograničiti taj pojam na “unutrašnji krug” u kojem pojedinac može živjeti svoj lični život onako kako želi i time ga potpuno isključiti iz vanjskog svijeta koji nije obuhvaćen tim krugom. Poštivanje privatnog života, također, mora do određenog nivoa obuhvatiti pravo da se uspostave i razviju odnosi s drugim ljudskim bićima. Zbog ovako široko postavljenog koncepta privatnog života, pred Bosnom i Hercegovinom je veliki izazov da osigura zaštitu prava na privatnost, te zaštitu ličnih podataka. Bez obzira što je osnovna legislativa kada je u pitanju zaštita ličnih podataka u mnogome usaglašena sa evropskim standardima, implementacija ovih standarda zahtijevat će ozbiljan pristup ovom pitanju ne samo od strane Agencije za zaštitu ličnih podataka, već i svih onih koji obrađuju podatke, onih čiji se podaci obrađuju, kao i onih koji mogu ukazati na eventualnu neprimjerenu upotrebu ličnih podataka poput medija, nevladinih organizacija ili sindikalnih udruženja. Pravni osnovi za obradu ličnih podataka od strane javnih organa trebaju biti jasnije definirani kako bi se izbjegle nedoumice u pogledu zakonitosti obrade, a u Zakon o slobodi pristupa javnim informacijama trebaju se dodati odredbe koje bi se odnosile na korištenje modernih komunikacionih tehnologija, jer se ne može negirati činjenica da je internet možda i najpogodniji način za distribuciju informacija od javnog interesa.