Svi smo svjesni da tehnologija svakodnevno napreduje i istovremeno postaje naš prijatelj, ali i najveći neprijatelj koji prijeti da ugrozi naše postojanje.
Živimo u 21. vijeku gdje tehnologija vlada svijetom i gdje niko od nas nije mislio da će čitav naš život biti suspendovan i da će nas virus natjerati da shvatimo da život ima mnogo veću vrijednost nego što smo mogli da zamislimo. Svaka država se probudila sa novim idejama, i uprkos tehnološkom napretku, shvatili smo da sve ima granicu i da svaka država pogođena virusom i pandemijom, suočena je i sa izazovom uloge tehnologije kao odgovor na naše potrebe. Tokom tog vremena smo vidjeli da je tehnologija zamijenila aktivnosti koje obavljaju ljudska bića i da to može biti od pomoći u odgovoru na složene probleme širom svijeta.
Svaka od naših aktivnosti je dobila drugačiju dimenziju, kao što je obrazovni sistem u našoj zemlji koji nije bio pripremljen da odgovori na izazove uzrokovane pandemijom. Bez obzira na neočekivanu promjenu, činilo se da se sve izokrenulo i prilagodilo toku, nastava je prešla sa uživo na online, sastanci, konferencije i procesi donošenja odluka su održani online. Većinu naših osnovnih potreba zadovoljila je tehnologija i preduzeća su preuzela kontrolu nad situacijom tako što su preusmjerila većinu svojih usluga na online poslovanje.
Tehnologija je postala najveći pomoćnik jačanjem različitih aspekata našeg života u koje možemo ugraditi tehnologiju, takođe minimiziranjem fizičkog kontakta, što bi mogla biti osnovna prijetnja u slučajevima pandemije.
Na osnovu iskustava mojih vršnjaka, identifikovala sam prednosti i mane života u virtuelnom svijetu.
Prednosti života u virtuelnom svijetu:
- izbjegavanje fizičkog kontakta u slučajevima kada to ugrožava zdravlje;
- ispunjavanje određenih potreba bez fizičkog prisustva, da li su to u pitanju kupovine, uplate za porodicu ili lični troškovi;
- ispunjavanje glavnih obaveza kao što je rad od kuće i to bez potrebe da se odlazi u kancelariju;
- online učenje;
- komunikacija sa ljudima koji žive daleko;
- učestvovanje na treninzima bez obzira na oblast studija;
- mogućnost pristupa raznim informacijama o bilo kojoj temi ili pitanju koje vas zanima;
- istraživanje o raznim temama.
Mane života u virtuelnom svijetu:
- može da vodi do zavisnosti, konfuzije i gubitka osjećaja života u realnosti;
- emocionalna distanca i posljedice za međuljudske odnose;
- online učenje će pokazati svoje mane u budućnosti, nisu sve informacije pružene online prodrle i izvan malog ekrana u umove pojedinaca i nije svako sposoban da se nosi sa takvom situacijom;
- psihološke posljedice gdje ćemo svi pokušati da nađemo tehnološka rješenja za svaki problem sa kojim se susretnemo;
- visoki troškovi, prebacivanje većine aktivnosti na online rad će sigurno imati trošak koji će se slomiti na nečijim leđima;
- stvaranje zida među ljudima, jer stavljanjem fokusa na virtuelni svijet, može dovesti do toga da zaboravimo na toplinu komuniciranja uživo;
- otkrivanje naše privatnosti i lične bezbjednosti zbog mnogobrojnih sistema i aplikacija. Hakeri mogu zloupotrijebiti podatke, a ovaj tehnološki napredak predstavlja ozbiljnu prijetnju.
Praveći rezime svega onoga što je pomenuto, ja podržavam princip da živimo u virtuelnom svijetu, što za neke ljude može biti pozitivna stvar. Neko sam ko nije veliki fan tehnologije, vjerujem da život mora slobodno da teče. Prednost tehnologije je važan korak za čovječanstvo, ali do određenog stepena tako da mi ne izgubimo našu misiju kao ljudska bića i instinkt rasuđivanja za održavanje ljudskih vrijednosti i kvaliteta.
Share this entry