Izvor: Quora

Izborni sistem Bosne i Hercegovine je pun manjkavosti i samim tim obiluje prilikama za zloupotrebu. Svi problemi koji se pojavljuju u provođenju izbora vuku korijen iz loše legislative, kao i iz nepotpunog provođenja svih zakona koji tretiraju ovu oblast.

Prije svega, sam sistem glasanja i brojanja glasova je zastario. Ručno glasanje i ručno brojanje glasova, ispunjavanje formulara više liče na situaciju iz Kafkinog „Procesa“ nego na izbore u modernoj državi koja stremi ka članstvu u Evropskoj uniji.  Svaka inicijativa za uvođenje elektronskog glasanja i brojanja glasova je odbijena u Parlamentarnoj skupšini BiH, iako takve inicijative građani Bosne i Hercegovine jako podržavaju i do sad je pokrenut značajan broj peticija.

S druge strane, biračke odbore većinski čine ljudi koje predlažu stranke. Izuzetak su članovi biračkih odbora koje imenuju općinske izborne komisije, a to mogu uraditi samo u slučajevima kada političke stranke predlože nedovoljan broj članova ili se predložene osobe ne pojave na obuci ili ne prođu na testu.

Članovi općinskih izbornih komisija, koji su implementatori izbora na terenu, angažuju se putem konkursa, ali u praksi sastav komisija dogovaraju stranke koje čine većinu u općinskom vijeću i pozicije članova izbornih komisija su dio kolača. Kao rezultat toga, nepravilnosti koje se dešavaju su često uzrokovane njihovom nekompetentnošću.

Također je potrebna stroža kontrola nad sredstvima za kampanju, posebno nad „crnim fondovima“ koje, na neki način, imaju sve „ozbiljnije političke stranke. To je javna tajna. Centralna izborna komisija i pravosudne institucije često nemaju hrabrosti da se suoče s ovim problemom, a uzrok toga je isti – imenuju se i biraju po političkoj liniji. Naravno, tu je i zloupotreba institucija i javnih kompanija koje stranke koriste u predizborne svrhe. To se posebno odnosi na korištenje infrastrukture institucija i javnoh kompanija, te na nezakonita zapošljavanja i nelegalnog činjenja usluga radi ostvarivanja političke i izborne koristi.

Dalje, potrebno je legislativno osigurati veću ravnopravnost stranačkih i nestranačkih kandidata na izborima. Jedan dio ravnopravnosti bi se ostvario sprječavanjem svih ovih zloupotreba, a drugi dio iznalaženjem načina da nestranački kandidati mogu parirati stranačkim u finansijskom smislu. Ovo je teško postići jer veliki broj stranaka ne poštuje ograničenja u trošenju sredstava i barem jedan dio se uopšte ni ne prikazuje, a kazne za to i u slučajevima kada se dokažu nepravilnosti su minorne i zanemarive. Visoke naknade koje nestranački kandidati moraju platiti da bi se kandidovali su još samo jedan mehanizam obeshrabrivanja građana da djeluju van uspostavljenih političkih stranaka, što se kosi sa demokratskih principima za koje se deklarativno zalažemo.

I na kraju, treba spriječiti i zloupotrebu izborne volje građana koju manje-više sve stranke rade, a to se odnosi na fiktivno kandidovanje već izabranih predstavnika na višem ili nižem nivou, koji nakon izbora odbijaju novu funkciju na koju su izabrani i ostaju na staroj, a jedini cilj tog kandidovanja je privlačenje glasova i to je manipulacija izborne volje građana.

Zloupotrebama manjkavosti u izbornom procesu narušava se demokratska volja građana i samim tim, generalno, demokratija u Bosni i Hercegovini. Od političara i političkih stranaka ne trebamo očekivati da budu dobronamjerni i moralni jer, na kraju, svrha svake političke stranke je dolazak na vlast – a znamo da zapadno-balkanski političari su makijavelisti po ovom pitanju. Pritiskom na naše predstavnike u parlamentima moramo obezbjediti zakonski okvir koji će spriječiti ove manipulacije, a to je sadržano i u 14 ključnih prioriteta Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu.