BLOG POST
12. april 2021.
Nedostatak demokratije i vladavine zakona – uzrok odliva mozgova
BLOG POST
12. april 2021.
Nedostatak demokratije i vladavine zakona – uzrok odliva mozgova
Izvor: Piqsels
Istraživačica
Institut za evropske politike – Skoplje
Iako postoji uzročnost između visokih stopa nezaposlenosti i odliva mozgova, ipak treba napomenuti da uzroci ove pojave nisu „jednosmjerna ulica“.
Fokusiranjem samo na jedan aspekt odliva mozgova, poput visoke nezaposlenosti, umanjuje važnost i uzročnost drugih aspekata kao što su politički, socijalni, institucionalni i obrazovni aspekti. Na primjer, pored nezaposlenosti, moramo sagledati i druge faktore koji mogu pokrenuti odliv mozgova. Moramo razmišljati i o tome kako politička klima utiče na takve odluke o migraciji ili kakvu ulogu kvalitet usluga, korupcije ili reformi igra u životima mladih. Kada se bavimo problemom odliva mozgova, moraju se uzeti u obzir i analizirati politički i institucionalni uzroci. Ovi faktori igraju važnu ulogu ne samo u životu mladih već i cjelokupne populacije.
Demokratske institucije i poštena politika
Prema najnovijem regionalnom istraživanju mladih iz fondacije Friedrich Ebert (FES), mladi u Sjevernoj Makedoniji pridaju relativno visoku važnost ljudskim pravima (više od 40%), demokratiji i vladavini zakona kao glavnim društveno-političkim vrijednostima u odnosu na druge zemlje u regionu. Dalje, mladi misle da bi se njihova vlada trebala prvenstveno usredotočiti na: osiguravanje ljudskih prava i sloboda i borbu protiv korupcije, te organiziranog kriminala. I na kraju, zadovoljstvo stanjem demokratije u Sjevernoj Makedoniji smanjilo se među mladima. Gledajući ova tri stuba kao najvažnije društveno-političke faktore, napominje se da mladi ljudi žele živjeti u zemlji koja funkcionira i u kojoj se poštuju prava. Gore spomenuti faktori sugeriraju da je percepcija mladih o funkcioniranju sistema i stanju u zemlji pesimistična i da, u smislu, doprinose odluci mladih o migraciji.
Kada je riječ o institucijama, noviji podaci ukazuju na nedostatak povjerenja u državne institucije. Sveprisutna korupcija i nepotizam, spore reforme u javnoj upravi, pogoršane usluge, zanemarivanje važnih socijalnih pitanja od strane političkih partija, samo su neki od faktora koji utiču na takav odnos prema državnim institucijama. Najnovije istraživanje o mladima u Sjevernoj Makedoniji otkriva da su političke stranke, predsjednik, lokalna vlada i državni parlament među najniže rangiranim u pogledu povjerenja u državne institucije. Drugo istraživanje sugerira povezanost između javnih institucija i odliva mozgova. Naime, mladi koji su već migrirali u EU i izvan evropskog kontinenta, imaju negativna mišljenja u pogledu etičke klime u javnim institucijama. Više od polovine mladih smatra da javne institucije ne daju značaj pružanju dobrih usluga građanima, kao i 85% da javni službenici ne daju sve od sebe u unapređivanju interesa građana. Zanimljivo je da veliki broj mladih smatra da im se bez „veza“ ne može pružiti adekvatna usluga, kao ni oni javni službenici, korumpirani su i primaju/očekuju mito za pružanje usluga građanima, usluga koje su im potrebne učiniti bez očekivanja „nagrade“ zauzvrat. Još jedan zabrinjavajući aspekt je taj što je 85% mladih nezadovoljstvo u javnoj službi spomenulo kao podsticaj za migraciju.
Na kraju, okrećemo se političkom i građanskom učešću i predstavljanju mladih. Ideja učešća i predstavljanja mladih ima za namjeru donijeti promjene i predstaviti potrebe mladih na različitim poljima. Kako je evidentno nezadovoljstvo javnim institucijama i predstavničkim tijelima, političko učešće i zastupljenost mladih treba uzeti u obzir. Razlog za to je sama činjenica osjećaja pripadnosti. U nedavnoj studiji koju je provela Westminsterska fondacija za demokratiju (WFD), čak 80% mladih se ne osjeća predstavljeno nacionalnom politikom, tačnije smatraju da vlasti djelomično brinu o njihovim problemima ili ih uopće nije briga. Ako postoji okruženje u kojem se mladi osjećaju kao da ih predstavljaju nacionalne politike i političari, te dok imaju sredstva da izraze svoje brige, razmišljanja i ideje, to će rezultirati osjećajem pripadnosti određenom društvu i ispunit će se namjera da promjene budu donesene. Prema Globalnom indeksu razvoja mladih iz 2016., Sjeverna Makedonija ima najniže rezultate u kategoriji građanskog učešća. Prema indeksu razvoja mladih za 2018. godinu, 69,1% mladih nije uspostavilo interakciju s predstavnicima vlade, bilo na lokalnom ili državnom nivou. Studija WFD-a također pokazuje da 71% mladih sebe opisuje kao socijalno neaktivne građane i da je samo 3% u potpunosti zadovoljno svojim položajem u društvu.
Velika potreba za ljudskim pravima i demokratijom, osjećaj slabe zastupljenosti, nezadovoljstvo državnim sistemom i činjenica da je samo 3% mladih u potpunosti zadovoljno svojim položajem u društvu, izražava potrebu za cjelovitim političkim i socijalnim reformama u zemlji.
Potrebne reforme
Da rezimiramo, na odliv mozgova utiče slabo povjerenje u institucije, nedostatak demokratskog procesa i nedostatak političke zastupljenosti. Treba unaprijed naglasiti da uz ekonomske reforme koje država poduzima ili bi barem trebala poduzeti za suzbijanje visoke nezaposlenosti, i reforme za sticanje povjerenja mladih u institucije trebaju biti na vrhu prioriteta. Da bi se prevladao nepovoljan trend odliva mozgova i minimalizirao njegov uticaj na budućnost, potrebna je veća politička volja i saradnja većeg broja aktera u društvu. Takve reforme trebale bi biti sistematske i temeljito sprovođene sa svim relevantnim akterima kako bi se postigli traženi rezultati. Sistematske reforme na neki će način odgovoriti na potrebe mladih, bile one ekonomske, političke ili socijalne prirode.
Odliv mozgova i dalje će biti glavni problem u zemlji sve dok ne postoji politička volja za promjenom obrazaca državnog funkcionisanja.
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 45 29 323
Ovaj portal je nastao u okviru projekta „Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih“. Ovaj projekat podržava Evropska unija, kroz program „Еvropa za građane i građanke“ Izvršne agencije za obrazovne, audio-vizuelne i kulturne politike.
© Think for Europe Network
2021.
@ThinkForEurope
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 40 82 265
secretariat@thinkforeurope.org
ThinkForEurope
Share this entry