BLOG POST
16. april 2021.
Mladi u Srbiji: lokalni održivi razvoj
BLOG POST
16. april 2021.
Mladi u Srbiji: lokalni održivi razvoj
Projektna asistentkinja
Centar za evropske politike – CEP
Koncept održivog razvoja zahteva od nas razvoj svesti i zajedničke odgovornosti da budućim generacijama sačuvamo pravo na resurse i zdravu životnu sredinu. Sa idejom da ukažem na neophodnost učešća mladih u Srbiji u ostvarivanju sedamnaest ciljeva održivog razvoja definisanih pod okriljem Ujedinjenih nacija u septembru 2015. godine usvajanjem Transforming our world: the 2030 Agenda for sustainable development, u daljem tekstu ću se najpre osvrnuti na postojeći strateški okvir na nacionalnom i lokalnom nivou u Srbiji za sprovođenje konkretnih aktivnosti na ovom polju. Potom ću posvetiti pažnju participaciji mladih u ekološkim i edukativnim aktivnostima u gradovima i opštinama u zemlji, kao načinu da se globalna ideja održivosti kontekstualizuje u lokalnim uslovima. Na kraju ću se potruditi da osvetlim nedostatke i predložim korake koji bi se mogli preduzeti sa ciljem napretka Srbije, ali i drugih zemalja Zapadnog Balkana, u dostizanju ekološke, društvene i ekonomske dimenzije održivog razvoja.
Stalna konferencija gradova i opština (SKGO), kao nacionalna asocijacija lokalnih vlasti u Srbiji, odigrala je značajnu ulogu u planiranju implementacije koncepta održivog razvoja na lokalnom nivou. U okviru Programa zaštite životne sredine i održivog razvoja u gradovima i opštinama Srbije 2004-2006, koji je SKGO pokrenula zajedno sa Asocijacijom lokalnih i regionalnih vlasti Norveške (KS), obrazovana je Interresorna grupa sa ciljem da napiše Nacrt Strategije lokalnog održivog razvoja u junu 2004. godine. Strategija lokalnog održivog razvoja usvojena je na Nacionalnoj konferenciji o lokalnom održivom razvoju 2005. godine. Tada je usvojena i Deklaracija o lokalnom održivom razvoju. Na ovaj način postavljeni su prvi temelji za ostvarivanje aktivnosti u oblasti lokalnog održivog razvoja.
Pored toga, Vlada Republike Srbije usvojila je Nacionalnu strategiju održivog razvoja 3. juna 2008. godine za period 2008-2017. sa vizijom da Srbija 2017. godine bude institucionalno i ekonomski razvijena zemlja, sa efikasnim korišćenjem resursa. Nova Strategija održivog urbanog razvoja Republike Srbije do 2030 doneta je 28. juna 2019. godine. Mnoge opštine u zemlji, poput Subotice (za period 2013-2022), Odžaka (za period 2015-2020), Valjeva (za period 2010-2020), Bača (za period 2014-2020), usvojile su svoje strategije održivog razvoja u skladu sa kapacitetima kojima raspolažu. Ovo je značajno jer obezbeđuje integraciju koncepta održivosti u lokalne politike.
Takođe, radilo se i na razvoju sistema praćenja implementacije Agende 2030. U julu 2019. godine Vlada RS podnela je prvi Dobrovoljni nacionalni izveštaj o sprovođenju Agende 2030 za održivi razvoj na ministarskom sastanku Političkog foruma o održivom razvoju u Njujorku. Takođe, Republički zavod za statistiku prati 83 indikatora u okviru 17 ciljeva održivog razvoja, a u decembru 2020. godine objavio je Izveštaj o napretku u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja do 2030. godine u Republici Srbiji. Dosadašnje iskustvo Srbije svedoči o postojanju volje za donošenjem dokumenata koji su osnov za dalju realizaciju aktivnosti, kao i za monitoring postignutog.
Učešće mladih na polju održivog razvoja i odlučivanja u ovoj oblasti podstaknuto je Nacionalnom strategijom za mlade za period od 2015. do 2025. godine sa pratećim Akcionim planom 2015-2017. Na lokalnom nivou, u različitim delovima Srbije, pokrenuto je niz inicijativa i projekata koji uključuju mlade ljude.
Jedna od njih bio je projekat prekogranične saradnje Srbije i Hrvatske Obrazovanje u službi održivosti – Zelene i energetski efikasne škole, u kojem su, kao srpski partneri, učestvovale Regionalna razvojna agencija Bačka i Tehnička škola „Mileva Marić Ajnštajn“ iz Novog Sada. U periodu od jula 2017. godine do januara 2020, koliko je projekat trajao, doprinelo se unapređenju znanja mladih o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije. Jedna od aktivnosti bila je izrada edukativnih videa sa ciljem upoznavanja srednjoškolaca o održivim rešenjima u arhitektonskom planiranju. Interesantno je da su realizovana i putovanja učesnika na projektu u Austriju, gde su posetili fabriku Zumbotel koja proizvodi energetski efikasna rasvetna rešenja, Muzičku školu „Wolfurt“ i Osnovnu školu „Edlach“ kao primere dobre prakse i poželjnih energetskih sistema, i Nemačku, gde su posetili Osnovnu školu „Uhlandschule“ iz Štutgarta, koja proizvodi više energije nego što troši nakon primene obnovljivih izvora i izmene sistema energetskog upravljanja. Ovakvim vrstama posete ne obezbeđuje se samo razmena iskustva i sticanje znanja, već i podsticanje mladih ljudi da se bore da, nakon što su se uverili u benefite, postignu slična rešenja na domaćem terenu.
Istakla bih i aktivnosti Mladih istraživača Srbije, koji su danas nevladina organizacija izrasla iz istraživačkog pokreta koji je nastao 1969. godine u Valjevu. U okviru programa Zeleni inkubator: botanička bašta, biomasa, „binacikl“ i zeleno buđenje okupljeno je niz lokalnih grupa: Zeleni SKOK iz Sremskih Karlovaca, Zavičajci iz Valjevske Kamenice, Udruženje „Ljubičica“ iz Šapca, studenti scenske arhitekture, tehnike i dizajna iz Novog Sada. Realizuje se niz aktivnosti na lokalnom nivou, u njihovim opštinama, a neke od njih su radionice o tome kako izraditi predmete od recikliranog materijala, izrada edukativnog materijala o značaju biomase, radionice o urbanom baštovanstvu. Postavljaju se i parkirališta za bicikle kako bi se podstakao ovakav vid transporta u gradovima. Ove vrste aktivnosti mladih na lokalnom nivou istinska su realizacija ideje „Misli globalno, deluj lokalno“. Mali koraci na lokalnom nivou doprinos su ukupnom učinku zemlje u ostvarenju globalne ideje održivosti.
Obrazovanje u službi održivosti – Zelene i energetski efikasne škole – promotivni video klip
Inženjeri zaštite životne sredine takođe su veoma aktivni u promovisanju ideje održivosti u zemlji. U okviru projekata Turn on the brain and do circular i Active youth for healthier future uključene su i druge zemlje sa Zapadnog Balkana – Severna Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. U okviru pomenutih inicijativa podstiče se razvoj znanja mladih o cirkularnoj ekonomiji, a najvažnija aktivnost jeste okupljanje mladih u selu Jazak u Srbiji, ovoga leta, gde će moći da se upoznaju, druže i razmene znanja. Ovo je važno i u pogledu zbližavanja mladih ljudi u regionu i izgradnje veza za vremena koja dolaze.
Pored toga što, formalno posmatrano, postoje strategije i planovi i na nacionalnom i na lokalnom nivou za realizaciju aktivnosti na planu održivog razvoja, još uvek se javljaju različite vrste problema. Srbiji nedostaje ekološka etika, što bi značilo stavljanje zaštite životne sredine ispred kratkoročnih potreba pojedinca i razvijanje istinskog osećaja odgovornosti da se ideja održivosti sprovede u delo zarad dobra budućih generacija. Pored toga, ideja nije dovoljno promovisana kroz obrazovanje i medijske sadržaje.
Javljaju se i problemi finansijske prirode. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iz decembra 2020. godine, u 2019. godini učešće izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u iznosilo je 0,89%. Istinska posvećenost Agendi 2030 značila bi veća ulaganja u razvoj naučne delatnosti u zemlji, naročito u oblastima posvećenim životnoj sredini i održivim rešenjima u privredi, građevinarstvu, energetici. Ovo pokazuje da zemlja ne ulaže dovoljno u svoj ljudski kapital.
Dodatno, Srbija, u svojim pristupnim pregovorima sa EU, nije otvorila Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene, a u Godišnjem izveštaju Evropske komisije o Srbiji 2020 ocenjeno je da je zemlja na određenom nivou spremnosti, uz ostvaren ograničeni napredak, i to na polju usvajanja strateških dokumenata. Preporuke u Izveštaju se nisu menjale u odnosu na 2019. godinu, a one se ujedno tiču ključnih problema sa kojima se zemlja u ovoj oblasti suočava. Neke od preporuka, relevantne za realizaciju koncepta održivosti, su zatvaranje neuslovnih deponija, investiranje u mere za smanjenje količine otpada, razvrstavanje i reciklaža otpada, poboljšanje praćenja kvaliteta vazduha, sprovođenje Sporazuma o klimi iz Pariza kroz usvajanje sveobuhvatne strategije o klimi, kao i nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Jasno je da u rešavanju pomenutih problema Srbija treba da bude spremna na znatno veća izdvajanja iz budžeta, jačanje administrativnih kapaciteta i uloge inspekcija za zaštitu životne sredine, promovisanje održivog razvoja, naročito među mladima, kroz veće uključivanje ovih tema u nastavne programe u školama. Potencijalne regionalne inicijative i projekti u oblasti održivnosti na prostoru Zapadnog Balkana takođe su poželjan korak u cilju napretka, ne samo u realizaciji Agende 2030, već i na planu regionalnog napretka ka članstvu u Evropskoj uniji.
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 45 29 323
Ovaj portal je nastao u okviru projekta „Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih“. Ovaj projekat podržava Evropska unija, kroz program „Еvropa za građane i građanke“ Izvršne agencije za obrazovne, audio-vizuelne i kulturne politike.
© Think for Europe Network
2021.
@ThinkForEurope
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 40 82 265
secretariat@thinkforeurope.org
ThinkForEurope