BLOG POST
30. mart 2021.
Klimatske promjene – uvijek vruća tema!
BLOG POST
30. mart 2021.
Klimatske promjene – uvijek vruća tema!
GLPS
“Kriza na Himalajima“, “Kako klimatske promjene utiču na morske špriceve na Antartiku“, “Kaktusi Saguaro pod prijetnjom“, “Leptiri nestaju na zapadu Amerike“, “Morska trava biljke Forever suočava se sa neizvjesnom budućnošću“ – ovo su samo neki od svakodnevnih naslova koji nas podsjećaju da klimatske promjene nisu obmana, već da su prisutne i da nastavljaju da rastu. Povećanjem maksimalne i minimalne temperature, podizanje nivoa mora, povećanje temperature okeana, porast obilnih padavina, skupljanje lednika i odmrzavanje vječnog leda su glavni efekti klimatskih promjena. Dok ih nabrajam, može se shvatiti ozbiljnost i uticaj koji klimatske promjene mogu imati na svakodnevni život u smislu dugoročne i nepopravljive štete ako nedostatak svijesti nastavi da postoji.
Jedan od najizrazitijih primjera jeste uticaj koji ova “klimatska kriza“ ima na siromaštvo. Klimatske promjene prijete razvoju i dovode do nestašice osnovnih stvari poput hrane i vode. To ima ranjavajući uticaj na najsiromašnije ljude dok im ruši njihovu egzistenciju i raseljava milione ljudi iz svojih domova, uzrokovano ekstremnim porastom temperature. UN ekspert, Philip Alston, smatra da će svijet možda da se suoči sa klimatskim aparthejdom – “može da gurne više od 120 miliona ljudi u siromaštvo do 2030. godine i da ima najveći uticaj na siromašne zemlje, regione i mjesta gdje siromašni ljudi žive i rade.“ Prijavljeno je da je tokom posljednjih 6 mjeseci 2020. godine, 10.3 miliona ljudi bilo primorano da se preseli zbog poplava i suša uzrokovanih klimatskim promjenama. [1] Od tih 10.3 miliona ljudi, većina je iz Azije.
Tokom 2020. godine, sa korona krizom i setom mjera, prijavljeno je da je emisija bila drastično smanjena, ali ovo nema ni dugoročni ni suštinski uticaj na ovaj negativan fenomen. Ovo nas dovodi do zaključka da se zaključavanja i restriktivne mjere tokom korona virusa ne mogu smatrati rješenjem za klimatske promjene, ali postoji lekcija koju možemo da naučimo iz ove zdravstvene krize i koja nam može pomoći kad je riječ o klimatskim promjenama. Svi mi moramo da tražimo načine da smanjimo emisiju, jer što više produžavamo proces, smanjenje emisija u budućnosti će biti strožije. Prema tome, vlade treba da se pokrenu i da donose odluke paralelno sa izradom konciznih akcionih planova koji će ublažiti posljedice klimatskih promjena i ići ka ukupnom dugoročnom poboljšanju situacije. Zdravstveni rizik, siromaštvo, raseljavanje, ugrožavanje živih bića i još mnogo toga – može se zaustaviti.
[1] https://www.independent.co.uk/climate-change/news/homeless-displaced-floods-droughts-environment-b1818345.html
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 45 29 323
Ovaj portal je nastao u okviru projekta „Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih“. Ovaj projekat podržava Evropska unija, kroz program „Еvropa za građane i građanke“ Izvršne agencije za obrazovne, audio-vizuelne i kulturne politike.
© Think for Europe Network
2021.
@ThinkForEurope
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 40 82 265
secretariat@thinkforeurope.org
ThinkForEurope
Share this entry