EMINA KUHINJA

Projektna asistentica i istraživačica
Vanjskopolitička inicijativa – VPI BH

Da li vam vaša odjeća često dosadi? Da li ste ikada razmišljali o tome šta biste mogli uraditi s njom, osim da je bacite?

Istraživanje pokazuje da svoju odjeću nosimo u prosjeku 4 puta, a 64% ispitanika kaže da je bacaju onda kad im se više ne dopada, dok 40% to radi jer je više ne smatra svojim stilom. Zanimljivo je da 30% tvrdi da im samo treba više prostora za novu odjeću. Kao društvo danas kupujemo 400% više nego generacije dvije decenije iza nas, a to je ono što pokreće jeftinu industriju brze mode. Međutim, to često donosi velike i štetne posljedice, koje nas koštaju mnogo toga.

Modna industrija jedan je od najvećih zagađivača na svijetu, upravo zbog sektora brze mode – jeftini proizvodi i odjeća, koji su samo kopije najnovijih stilova sa modnih pista, proizvedenih u svrhu promocije trenutnih trendova. Takva odjeća djeluje vrlo privlačno i samim tim donosi veliku zaradu, ali kad se sve svede na sam proizvodni proces, mogu se primijetiti ne samo štete okolišu (npr. zagađenje vode), već i kršenja ljudskih prava (npr. moderno ropstvo). Ipak, postoji alternativa.

Koncept ‘’kružne mode’’ predstavljen je prvi put 2014. godine, a kroz godine je znatno dobio na popularnosti. Ovaj pojam kombinira ključne teorije o ‘’održivoj modi’’ s konceptom ‘’kružne ekonomije’’, obje fokusirane na opću ideju da ništa ne završi kao otpad. Jednostavnim riječima, održiva moda je pokret koji razmatra čitav modni sistem, vodeći računa da se odjeća, obuća i dodaci proizvode, prodaju i koriste na najodrživiji mogući način. Kružna ekonomija gleda dalje od sadašnjeg ekstraktivnog industrijskog modela ‘’uzmi-odbaci“, implementirajući sljedeće tri ideje: projektiranje otpada i zagađenja, održavanje proizvoda i materijala u upotrebi i obnavljanje prirodnih sistema. S druge strane, Green Strategy definira kružnu modu kao odjeću koja je dizajnirana, proizvedena i opremljena sa svrhom da se koristi na odgovoran i učinkovit način, primjenjujući sigurne i etičke prakse koje uzimaju u obzir okoliš kroz upotrebu biorazgradivog materijala.

Dugoročno gledano, takav proces pozitivno utiče na ekonomiju, životnu sredinu i društvo. Iskorijenjivanjem otpada, minimiziranjem, praćenjem i uklanjanjem upotrebe toksičnih hemikalija, materijali su trajniji, a moda ekološki prihvatljivija. Podaci također pokazuju da udvostručenje životnog vijeka odjeće s jedne na dvije godine može smanjiti godišnje emisije gasova za 24%.

Moda ne bi trebala imati ograničeni vremenski rok i za nekoliko mjeseci prestati biti aktuelna. Proizvodnja nove odjeće trebala bi biti sigurna i etična, te samim tim poštovati prava radnika i životinja. Ovaj pristup omogućava povećanje resursa i umanjivanje otpada, čime se radi na potpunoj promjeni navika, a ne samo umanjivanju onih loših. Jednom istrošena, odjeća se može popraviti i prodavati u tzv. ‘’second-hand’’ radnjama po nižoj cijeni, a ova metoda mogla bi iskorijeniti često trošenje novca na komade odjeće brze mode.

Primjeri dobre prakse mogu se naći među nekim od popularnih modnih brendova (npr. Levi’s), koji razvijaju svoju strategiju recikliranja i potiču svoje kupce da kupuju i prodaju polovne ili trguju starim komadima u zamjenu za poklon karticu. Ovaj se primjer također prenosi i na industriju brze mode (npr. H&M), gdje su slične inicijative u porastu, dokazujući da ova vrsta industrije također može biti održiva i učiniti nešto bolje za životnu sredinu, nakon što kreatori uvide sve pozitivne strane. Štaviše, trend kupovine polovne robe prisutan je u Bosni i Hercegovini, kao i regiji zapadnog Balkana, podrazumijevajući trgovine u kojima se mogu naći i kupiti, između ostalog, modni predmeti iz 80-ih i 90-ih koji se danas ponovo smatraju „in“. Polovni odjevni predmeti također se dosta promovišu na društvenim mrežama, a neki od najpopularnijih thriftera u Bosni i Hercegovini uključuju Resell Sarajevo, Rahatlook i Thrift Bazu, koji prodaju odjevne predmete koji su korišteni, reciklirani i pažljivo izabrani.

Dakle, sljedeći put kad pogledate onu staru majicu koja leži na stolici, razmislite šta biste još mogli uraditi, umjesto da je jednostavno bacite. Popravite, kupujte polovno i podržavajte male (lokalne) brendove, uložite u kvalitetne komade koji će trajati i započnite razvijati održive kupovne navike.