Prvenstveno, ako nešto nazivamo dilemom, pogotovu “društvenom dilemom,” postavlja se pitanje gde je u ovom dokumentarcu predstavljena dilema. Kroz 94 minuta filma, nismo mogli da primenimo ni jedan segment koji se osvrće na pozitivne strane interneta. Stoga, ovo se ne može nazvati dilemom, već monologom jednoličnih ideja. Da se dokumentarac osvrnuo na barem jednu pozitivnu stranu interneta – mogućnost povezivanja, dostupnost informacija – mogli bismo da se upustimo u stvarnu debatu o problemima koji su prikazani.
Drugo, statistike koje su iznesene kroz ovaj dokumentarac su vrlo zabrinjavajuće. Dokumentarac navodi nalaze studije univerziteta MIT koji kaže da su stope anksioznosti i depresije kod mladih ljudi eksponencijalno porasle od 2011. godine. Specifično, prijem u bolnicu kao posledica samo-povređivanja je porastao 62% kod devojaka između 15 i 19 godina, a 189% kod devojčica između 10 i 14 godina. Dokumentarac takođe navodi da su statistike slične i kad se radi o samoubistvu – gde kad se poredi prva decenija 21. veka sa drugom, samoubistvo kod devojaka (15-19) se povećalo 70%, a kod devojčica (10-14) 151%. Korišćenjem ovih statistika, dokumentarac „Društvena dilema“ pravi direktnu korelaciju između ovih statistika i korišćenja društvenih mreža.
Kroz 94 minuta filma, nismo mogli da primenimo ni jedan segment koji se osvrće na pozitivne strane interneta. Stoga, ovo se ne može nazvati dilemom, već monologom jednoličnih ideja. Da se dokumentarac osvrnuo na barem jednu pozitivnu stranu interneta – mogućnost povezivanja, dostupnost informacija – mogli bismo da se upustimo u stvarnu debatu o problemima koji su prikazani.
Realnost je da ne postoje istraživanja koja dokazuju da se više devojaka ubija zbog interneta i korišćenja društvenih mreža. Sama činjenica da znamo više o ovome i da ovakve statistike uopšte postoje, ukazuje na to da je stanje svesti o problemu povećano i da se obraća više pažnje na razne faktore koji utiču na psihičko zdravlja. Stoga, ne može se deduktivno zaključiti da je povećano korišćenje društvenih mreža rezultiralo u tom povećanju stope samo-povređivanja i samoubistava – možda je jedan od faktora ali ne postoji direktna korelacija.
Share with friends!