DEMOKRATIJA I VLADAVINA PRAVA
27. oktobar 2021.

Izraz demokratija potiče od dvije grčke riječi demos (što znači narod) i kratos (što znači vladati). Iako postoji mnogo različitih načina definisanja pojma demokratija, zanimljiv za opisivanje demokracije je da je demokratija vladavina naroda, od naroda i za narod, što je rekao16. predsjednik Sjedinjenih Država Abraham Lincoln. Iz ove izjave možemo zaključiti da je demokratija vlast koja dolazi od naroda, njome se bavi narod, a u svrhu interesa naroda. Demokratija se može objasniti i kao vjerovanje u slobodu i jednakost među ljudima ili sistem vlasti zasnovan na tom vjerovanju. Važno je naglasiti da je demokratija skup ideja i principa o slobodi, ali se također sastoji od praksi i procedura koje su oblikovane kroz dugu historiju.

Izbori su od najvećeg značaja za demokratiju. U demokratskom društvu, građani su oni koji imaju pravo glasa i stoga biraju kandidata koji će biti izabran. Demokratski izbori su slobodni kada građani imaju pravo birati između nekoliko kandidata ili stranaka koje se mogu kandidovati na izborima bez ikakvih ograničenja. Na demokratskim izborima ne smije biti načina da se zna za koju je političku stranku ili za kog kandidata je građanin glasao. Demokratski izbori su javni i transparentni. To znači da svaki građanin ima pravo prisustvovati prebrojavanju glasova kada se glasačka kutija otvori. Mediji imaju važnu ulogu kada su u pitanju demokratski izbori. Javno mnjenje se formira na osnovu onoga što se prikazuje u medijima. Predstavljanje kandidata u medijima može uticati na to kako građani formiraju svoje mišljenje o kandidatu. Naravno, postoje različiti faktori koji mogu uticati na javno mnijenje, kao što su govori koje kandidati drže, tip ličnosti kandidata, kulturno porijeklo kandidata, pristup kandidata publici i drugi.

Pluralizam je politička filozofija koja objašnjava da ljudi različitih uvjerenja, porijekla i načina života mogu koegzistirati u istom društvu i ravnopravno učestvovati u političkom procesu. U demokratiji se pluralizam smatra i primjenjuje kao oblik društvenog poretka i politike. Pluralistička demokratija je politički sistem u kojem postoji više od jednog centra moći. Osim državnih javnih i privatnih institucija, pravni forumi, političke stranke, organizacije, udruženja također mogu biti važni u donošenju odluka.

U takvom modernom, dobro razvijenom, digitalizovanom društvu, demokratski pristup je najefikasniji zbog političke strukture mnogih zemalja u današnjem društvu. Građani bi tako trebali dobiti pravo glasa i izražavanja mišljenja.

Ljudska prava su mnogo više od komponente demokratije. Razvoj i evolucija ljudskih prava mogući su samo ako ljudi žive u demokratiji. Ljudska prava se mogu definirati kao prava koja su svojstvena individualnosti svake osobe, u smislu zaštite od bilo kakve sklonosti države da nanese štetu pojedincu; ljudskom biću pripadaju ta prava onog trenutka kada se rodi, a država mu ih ne može oduzeti. Drugi način opisivanja ljudskih prava je da su ljudska prava prava koja svako ljudsko biće ima na osnovu svog dostojanstva. Ljudska prava su univerzalna jer se temelje na dostojanstvu svakog čovjeka, bez obzira na rasu, spol, etničko ili društveno porijeklo, vjeru, jezik, nacionalnost, dob, seksualnu orijentaciju, invaliditet ili bilo koju drugu karakteristiku. Budući da ih prihvaćaju sve države i ljudi, primjenjuju se jednako i bez razlike na sve osobe i isti su za sve i svuda.

Pet osnovnih ljudskih prava su:

1. Pravo na jednakost
2. Sloboda od diskriminacije
3. Pravo na život, slobodu, ličnu sigurnost
4. Zabrana ropstva
5. Zabrana mučenja i ponižavajućeg postupanja

Međunarodni zakon o ljudskim pravima naglašava obaveze vlada da postupaju na određene načine ili da se suzdrže od određenih radnji u cilju promovisanja i zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda pojedinaca ili grupa. Stvaranje sveobuhvatnog zakona o ljudskim pravima zasnovano je na univerzalnom i međunarodno zaštićenom kodeksu kojem se mogu pridružiti sve nacije i kojem svi ljudi teže.

Postoje različite vrste ljudskih prava: u oblasti građanskih i političkih prava, u oblasti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, u oblasti kolektivnih prava.

Primjeri građanskih i političkih prava:

• Pravo na život
• Zabrana mučenja i okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja
• Zabrana ropstva i prisilnog rada
• Pravo na slobodu i ličnu sigurnost

Primjeri ekonomskih, društvenih i kulturnih prava:

• Pravo na rad
• Pravo na pravedne i povoljne uslove rada
• Pravo na osnivanje sindikata i učlanjenje u njih
• Pravo na socijalnu sigurnost

Neka od ljudskih prava koja se moraju spomenuti su ona o diskriminaciji određenih grupa. Pravo na jednakost obavezuje države da osiguraju poštovanje ljudskih prava bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, uključujući spol, rasu, boju kože, jezik, vjeru, političko ili drugo mišljenje, nacionalno, etničko ili socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinu, rođenje , godine, invaliditet, seksualna orijentacija i društveni ili drugi status. Borba protiv diskriminacije i danas ostaje borba za mnoge ljude širom svijeta.
Ljudska prava su univerzalna, nedjeljiva i međuzavisna i međusobno povezana. Iako živimo u modernom dobro razvijenom društvu, potreba za zaštitom od svake sklonosti države da naudi pojedincu i dalje ostaje jer nisu sva društva ista. Mnoga kršenja ljudskih prava se još uvijek dešavaju u određenim društvima.

Neka od ljudskih prava koja se moraju spomenuti su ona o diskriminaciji određenih grupa. Pravo na jednakost obavezuje države da osiguraju poštivanje ljudskih prava bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, uključujući spol, rasu, boju kože, jezik, vjeru, političko ili drugo mišljenje, nacionalno, etničko ili društveno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinu, rođenje, dob, invaliditet, seksualnu orijentaciju i društveni ili drugi status. Borba protiv diskriminacije i danas je borba mnogih ljudi širom svijeta.

Ljudska prava su univerzalna, nedjeljiva i međuovisna i međusobno povezana. Iako živimo u modernom i dobro razvijenom društvu, potreba zaštite od bilo kakve sklonosti države da nanese štetu pojedincu ostaje jer nisu sva društva ista. Mnoga kršenja ljudskih prava i dalje se događaju u određenim društvima.