ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
3. februar 2021.

ALESIA MAKAJ

Životna sredina je mjesto gdje se odigravaju naše društvene, političke i ekonomske aktivnosti. Iz ove perspektive, uticaj koji naša aktivnost ima na životnu sredinu je izostavljena iz fokusa. Tokom godina, korišćenje prilika koje su nam prirodni izvori omogućili za ekonomski razvoj (ovdje je važno napomenuti da je Industrijska revolucija nastala kao rezultat plovne mreže rijeka u Engleskoj) dovelo je do toga da ljudsko djelovanje ima negativan uticaj na životnu sredinu. Rezultat toga je potreba da razmišljamo o tome kako možemo da razvijamo naše ekonomije, a da istovremeno budemo ekološki osviješćeni.

Zašto je potrebno da štitimo životnu sredinu

Brigom o životnoj sredini, ljudi rade na problemu koji možda izgleda kao dugotrajan proces koji traži vrijeme, novac i razne druge troškove, ali koji donosi dobrobit njima.

Neki od razloga zbog kojih se smatra važnim raditi na zaštiti životne sredine:

• Zdraviji život, vazduh, voda i zagađenje zemljišta imaju negativan uticaj na zdravlje. Ove godine je prvi put zvanično u Velikoj Britaniji 2013. godine zabilježena smrt koja je direktno uzrokovana zagađenjem vazduha devetogodišnjeg djeteta.
• Međugeneracijski kapital. Socio-ekonomske teorije zastupaju stanovište da iz altruizma ili strateških razloga ljudi žele da ostave nasleđe. Nasleđa kao što su novac i druga imovina koja ide od starijih ka mlađim generacijama služi kao prenos resursa i pomoć mlađoj generaciji. Ovo važi i za prirodne resurse. Ako ih danas koristimo racionalno, biće moguće i za buduće generacije da imaju pristup korišćenju životne sredine.
• Očuvanje biodiverziteta je ključ za život naše vrste. Na prvi pogled može izgledati kao da gubitak biodiverziteta jedino utiče na suživot živih bića (na primjer prekid lanca ishrane žaba ako komarci nestanu). I pored toga, izumiranje malog bića kao što su pčele dovelo bi do velikog udara na poljoprivredu i snabdjevanje hranom.
• Šume su ključne za proizvodne aktivnosti. Drvo je važna sirovina za mnoge procese u proizvodnji.
• Drveća imaju mnogobrojne korisne funkcije. Važni su u proizvodnji kiseonika i usporavaju proces globalnog zagrijavanja. Takođe, drveća spriječavaju eroziju zemljišta, štite od poplava, pružaju poljoprivrednim usjevima zaštitu od vjetra, služe kao termobalans za klimatsku temperaturu i kao životno stanište za mnoge vrste.
• Životna sredina omogućava posao za veliki broj ljudi čiji je način zarade povezan sa istom.
• Zaštićena životna sredina širi mogućnosti za razvoj turizma.

Odgovor Evropske unije na značaj zaštite životne sredine

Evropska komisija je 11. decembra 2019. godine predstavila Zeleni sporazum, strategiju koja ima za cilj da ekonomiju Evropske unije učini održivom, pretvarajući klimu i izazove životne sredine u prilike za sve oblasti politike, kao i priliku za nastanak fer i inkluzivne tranzicije. Ovaj sporazum nam predstavlja put sa mjerama koje će omogućiti efikasno korišćenje izvora, prelazak na cirkularnu ekonomiju, zaustavljanje klimatskih promjena, očuvanje biodiverziteta i smanjivanje zagađenja. Uključeni su brojne oblasti kao što su transport, energetika, privreda, građevina i industrija čelika, cementa, informacione i komunikacione tehnologije, tekstilna i hemijska industrija. Zeleni sporazum uključuje strategije povezane sa industrijskom transformacijom i digitalizacijom, stvaranje cirkularne ekonomije, strategiju „od polja do stola“, očuvanje biodiverziteta i ambiciju da Evropska unija postane klimatski neutralna do 2050.

Učešće mladih ljudi u ekološkom aktivizmu

Generacija Z, koja uključuje ljude rođene nakon 1996, je trebalo jednostavno da bude generacija digitalizacije, ali pokazalo se da ova generacija ima visok nivo solidarnosti u odnosu na dobrobit društva. Primjer za to je mlada aktivistkinja Švedske, Greta Thunberg, koja nije išla u školu petkom, već je protestovala za klimatske promjene i na taj način inspirisala na hiljade mladih ljudi širom Evrope i postala začetnica pokreta ‘’Petkom za budućnost’’.

Mladi ljudi, na čije će živote najveći uticaj imati klimatske promjene, treba da uživaju u pravu da se njihov glas čuje kada je u pitanju ovaj problem i da učestvuju u procesu donošenja odluka u institucionalnom smislu. Trenutni političari, čije je djelovanje povezano sa životnom sredinom, moraju stvoriti prostor za redovan i smislen dijalog sa mladim ljudima kada su u pitanju predlozi politika i strategija u oblasti klime i održivog razvoja.

Korišćena literatura

• https://www.eraenvironnement.com/reasons-why-we-should-care-about-the-8927-environment/#sthash.O2xGZxq3.Rfy24L85.dpbs
• https://www.conserve-energy-future.com/reasons-why-we-need-to-be-environmentally-conscious.php
• https://www.nytimes.com/2020/12/16/world/europe/britain-air-pollution-death.html
• https://www.businessinsider.com/no-more-insects-disappeared-earth-what-would-happen-2019-8
• https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/european-green-deal_en
• https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/e%20n/ip_19_6691
• https://fridaysforfuture.org/what-we-do/who-we-are/
• https://www.youthforum.org/european-green-deal-must-provide-meaningful-youth-participation
• https://www.pewresearch.org/fact-tank/2019/01/17/where-millennials-end-and-generation-z-begins/

Kratka biografija autorke

Alesia Makaj – magistrirala je ekonomiju i evropske studije na Univerzitetu u Tirani i na Univerzitetu u Letoniji. Ona je alumnistkinja Konard Adenauer Stifung. Zainteresovana je za javne politike povezane sa održivim razvojem, pitanjima životne sredine, evropskim integracijama, obrazovanjem, rodnom ravnopravnošću, migracijama i zaštitom djece. Aktivno je uključena u volonterski rad, društvene aktivnosti i aktivnosti u zajednici.