BLOG POST
07. juni 2021.

Zelena agenda – “spas” za Zapadni Balkan?

Izvor: CEC European Managers

Irhana Čajdin

Diplomirana inženjerka šumarstva

Dan planete Zemlje prvi put je obilježen 22. aprila 1970. godine u Filadelfiji (Sjedinjene Američke Države) i od tada se obilježava u više od 192. države. Tema ovogodišnjeg dana Zemlje je „Restore Our Earth“ ili „Obnovimo našu Zemlju“, koja se fokusira na održivi razvoj, prirodne procese, kao i nove zelene tehnologije, koje mogu obnoviti Zemljine prirodne ekosisteme i pridonijeti smanjenju globalnog zagrijavanja. Više nego ikad potrebno je da se podsjetimo šta nam naša planeta znači, jer trenutno se planeta Zemlja suočava s opasnim neprijateljem, a to je čovjek.

Čovjek koristi prirodne resurse u procesu proizvodnje i u tu svrhu koristi energiju koju priroda dobija korištenjem sunčevih zraka, uglja…Međutim, najveći dio dobijenih proizvoda se bilo kad u toku svoje upotrebe vrati na različite načine kao otpad u prirodu i na taj način mijenja uspostavljenu ravnotežu. U predindustrijskom dobu zagađenja okoline su imala lokalni karakter, ali modernizacijom poljoprivrede i industrijalizacijom taj problem je postao globalni problem. Uzrok je prije bio vidljiv golim okom (prašina, dim, zaprljana voda), a sada su za tu svrhu potrebne naučne analitičke metode (teški metali, gasovi bez mirisa, otrovni organski spojevi). U treći milenij smo ušli s veoma velikim oštećenjem biosfere, globalnim promjenama klime, uništenim mnogim vrstama životinjskog i biljnog svijeta, problemima sve veće proizvodnje i većeg broja stanovništva. Posljednih godina politike Evropske Unije (EU) idu sve više u smjeru zaštite okoline i očuvanja zdravlja ljudi. U dvadesetprvom vijeku čovjek mora poduzeti velike mjere zaštite da bi životnu sredinu očuvao za dalji opstanak čovječanstva. EU je shvatila da svaku svoju aktivnost mora da uskladi sa mogućnostima prirode.

Klimatske promjene i uništavanje okoliša prijatnja su egzistenciji Evrope i svijeta. Za borbu protiv tih problema Evropa je napravila novu strategiju u kojoj:

  • nema neto emisija stakleničkih plinova
  • privredni rast nije povezan s upotrebom resursa
  • ni jedna osoba ni jedna regija nisu zapostavljene

Treća stavka je izuzeno bitna za Bosnu i Hercegovinu (BiH), jer ni regija zemalja Zapadnog Balkana ne smije biti zapostavljena, ipak zagađenje ne poznaje državne granice. Samo na primjeru kvaliteta zraka može se vidjeti koliko je to veliki problem za BiH gdje godišnje zbog posljedica zagađenja zraka umre oko 8 hiljada stanovnika. Ni druge zemlje regije na zaostaju. Albanija je četvrta u Evropi, zatim slijede Crna Gora, Makedonija i Srbija. Sve zemlje Zapadnog Balkana su na dnu ljestvice i najveći izvoznici sitnih čestica (PM2,5) u atmosferu, čija koncentracija često prelazi dozvoljenu granicu i do 10 puta. Sve zagađene termoelektrane se nalaze u regiji Zapadnog Balkana, a najgora termoelektrana se nalazi u BiH. Riječ je o termoelektrani Ugljevik, koja godišnje u zrak emitira više od 100.000 tona SO2. U BiH zdravstveni troškovi povezani zagađenjem zraka procjenjuju se na čak 21,5 posto BDP-a, dok je taj postotak recimo u Njemačkoj 4,5 posto BDP-a.

Nije nam zagađen samo zrak, rijeke su odavno postale glavno odlagalište otpada, šume prekomjernom sječom i ostavljanjem tona smeća u istim gube svoju izvornu funkciju, tlo je onečišćeno…Podaci govore da je tokom 2019. godine samo na teritoriji FBiH evidentirano 72.791 m3 uništene i oštećene drvne mase, od čega 45.273 m3 drvne mase je uništeno i oštećeno ilegalnom sječom.

Bosna i Hercegovina do sada nije poduzela gotovo niti jedan korak na zaštiti životne sredine. Šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina Kosovo, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija) su na putu pridruženja Evropskoj uniji i ovaj problem će morati riješiti u procesu pristupa Evropskoj uniji. S tim u vezi najviši zvaničnici vlada zemalja Zapadnog Balkana podržali su Zelenu agendu za Zapadni Balkan na samitu u Sofiji održanom 10. Novembra 2020. godine.

Potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, zemlje regiona obavezale su se da rade na tome da Evropa bude klimatski neutralna do 2050.

Šta je Zelena agenda i na šta se to regija obavezala?

Zelena agenda za Zapadni Balkan predviđena je Evropskim zelenim planom, koji predstavlja skup politika i mjera kako bi Evropska unija postala klimatski neutralna do 2050. godine.  Komisija je u Evropskom zelenom planu, između ostalog, navela i da će ekološka tranzicija za Evropu biti u potpunosti efikasna samo ako i zemlje, koje neposrednu okružuju, preduzmu efikasne mjere za energetsku tranziciju.

Prateći dio ovog plana su i smjernice za sprovođenje Zelene agende, one definišu aktivnosti u pet ključnih oblasti, koje su iste kao i u Evropskom zelenom planu.

  • I klimatska akcija, uključujući dekarbonizaciju, energetiku i mobilnost
  • II cirkularna ekonomija, sa posebnim osvrtom na otpad, recikliranje, održivu proizvodnju i efikasnu upotrebu resursa
  • III biodiverzitet, čiji je cilj zaštita i obnavljanje prirodnog bogatstva regiona
  • IV borba protiv zagađenja vazduha, vode i zemljišta i
  • V održivi ruralna područja i lanci za proizvodnju hrane.

Komisija smatra da će digitalizacija biti ključni pokretač aktivnosti u oblastima što se ogleda u njenom konceptu dvostruke tranzicije – zelene i digitalne.

Kako stoji u deklaraciji, zemlje regije su se obavezale da će zajedno s EU, raditi na cilju da do 2050. Evropa bude klimatski neutralan kontinent, uvođenjem stroge klimatske politike i reformom energetskog i transportnog sektora kroz sljedeće mjere:

  • Usklađivanje sa klimatskim zakonom EU nakon njegovog usvajanja čiji je  cilja da EU bude klimatski neutralna do 2050;
  • Definisanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. u skladu sa pravnim okvirom Energetske zajednice i pravnom tekovinom EU, kao i razvoj i primena Nacionalnih energetskih i klimatskih planova sa jasnim merama za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte;
  • Nastavak usklađivanja sa Sistemom za trgovanje emisijama EU (EU ETS), kao i uvođenje drugih modela za oporezivanje emisija, kako bi se promovisala dekarbonizacija u regionu;
  • Analiza i revidiranje svih propisa koji podržavaju progresivnu dekarbonizaciju energetskog sektora i njihova potpuna primena, pre svega kroz Energetsku zajednicu;
  • Saradnja u pripremi procene socio-ekonomskog uticaja dekarbonizacije na svaku zemlju i na nivou regiona u cilju pravedne tranzicije;
  • Davanje prioriteta energetskoj efikasnosti i njeno poboljšanje u svim sektorima;
  • Povećanje udela obnovljivih izvora energije i obezbeđivanje neophodnih uslova za investiranje, u skladu sa pravnim tekovinama EU i Energetske zajednice;
  • Smanjiti i postepeno ukinuti subvencije za ugalj, strogo poštujući pravila državne pomoći;
  • Aktivno učestvovati u inicijativi Regioni uglja u tranziciji za Zapadni Balkan.

EU će pružiti finansijsku potporu i tehničku pomoć onima na koje će prelazak na zeleno gospodarstvo najviše uticati. Previđeno je najmanje 100 milijardi eura najpogođenijim regijama za razdoblje 2021. – 2027. Također, Evropska komisija je usvojila i sveobuhvatan Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan kojim su predviđena sredstva EU u iznosu od 9 milijardi eura za ključne investicije, uključujući ubrzanje zelene tranzicije.

Međutim, da li će Bosna i Hercegovina i zemlje regije poštovati i provoditi Zelenu agendu za Zapadni Balkan? Jedino nam ostaje da čekamo i vidimo da li će termolektrane poput one u Ugljeviku koju zovu Černobil Evrope, jednog dana biti zatvorene. Naša je obaveza da pomirimo čovjeka i prirodu, da razvijamo ekološku svijest čovjeka. Nema boljeg doprinosa i investiranja u budućnost nego što je razvijanje ekološke svijesti, očuvanja prirode i zaštita okoliša. Spas čovjeka i opstanak Zemlje je u znanju i skromnosti čovjeka. Nadajmo se da su to shvatile i vlade zemalja Zapadnog Balkana.

 

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply