BLOG POST
19. april 2021.
Vještačka inteligencija i međunarodna ravnoteža moći
BLOG POST
19. april 2021.
Vještačka inteligencija i međunarodna ravnoteža moći
Izvor: Forbes
Fellow
Vanjskopolitička inicijativa BH
U svom obraćanju učenicima prvog dana nove školske godine u Rusiji 2017. godine, Vladimir Putin se dotakao pitanja vještačke inteligencije (AI), navodeći da ona predstavlja i velike mogućnosti i nepredvidive prijetnje, naglašavajući pritom da “Ko god postane lider u ovoj sferi, postat će vladar svijeta”. Ovo ilustruje u kojoj mjeri AI može biti game changer sa uticajem na odnos snaga koji se ne smije previdjeti, jer ga može biti teško preokrenuti.
Pa, šta je tačno AI? Jednostavno rečeno, AI se može definisati kao korišćenje računara s ciljem reprodukcije ljudskog ponašanja za koje je neophodna inteligencija. Postojeća naučna literatura uglavnom se usredsređuje na uske primjene vještačke inteligencije – specifične vrste algoritama namijenjenih izvršavanju konkretnih pojedinačnih zadataka. Upravo se za ovu vrstu umjetne inteligencije vjeruje da može imati najviše uticaja na vojske u smislu podizanja tempa međudržavnih borbi.
Razni analitičari sugerišu da bi se posljedice AI revolucije na globalnom nivou mogle uočiti u intenzivnijem međudržavnom nadmetanju i mijenjanju postojećeg odnosa snaga. Neki čak tvrde da će AI biti tema sljedeće ‘svemirske trke’, što asocira na takmičenje 20. vijeka između SAD i Sovjetskog Saveza. Pored toga, skreće se pažnja na činjenicu da mnoge kompanije, koje prave značajne pomake na polju vještačke inteligencije, odbijaju da budu povezane sa vojnim organizacijama. S tim u vezi, ukoliko AI vođen komercijalnim potrebama nastavi da podstiče tehnološku revoluciju, očekuje se da će se svi pomaci postignuti u AI brže širiti među svjetskim vojskama. Nasuprot tome, otkrića u AI koja počivaju na istraživanjima u vojne svrhe utoliko su otpornija na imitaciju. To automatski podrazumijeva da je neminovno da će vojska koja uspije da stekne prednost pri primjeni umjetne inteligencije da duže zadrži svoj povoljan status u odnosu na druge države. Isto tako, ako dominantne vojske ne uspiju da integrišu AI u svoje strategije nacionalne bezbjednosti, šanse za narušavanje odnosa snaga su znatno veće. Trenutno, dok Kina i Rusija ulažu velike količina novca u istraživanje i razvoj vještačke inteligencije u namjeri da postignu vojnu dominaciju, Sjedinjene Američke Države (SAD), iako nisu pasivni promatrači, jedva uspijevaju da održe reputaciju vodeće svjetske vojne sile. S druge strane, države EU nedovoljno ulažu u istraživanje u polju AI.
Iako međunarodno nadmetanje često ima negativnu konotaciju, veliki proboj u AI u pravim rukama mogao bi zapravo biti faktor stabilnosti čitavog sistema, slično nuklearnom oružju. Tokom Hladnog rata, mnogi su ga opisivali kao takvo. Doktrina uzajamno osiguranog uništenja (MAD) bila je duboko usađena u umove vođa SAD-a i Sovjetskog Saveza. Uprkos brojnim krizama koje su se dogodile, nijedna nije rezultirala direktnom vojnom konfrontacijom ili nuklearnim ratom, što je emblematično za strah od međusobnog uništenja koji je diktirao poteze lidera obje strane. Budući da bi veliko otkriće u AI pružilo ogromnu prednost onome ko ga postigne, od suštinskog je značaja da to ne budu autoritarne države. S tim u vezi, SAD moraju da održe korak sa Rusijom i Kinom, a zemlje EU treba da ulože više sredstava i napora ako žele da imaju reputaciju relevantnog globalnog igrača u sistemu kojim će, vrlo vjerovatno, uskoro vladati AI.
Imajući u vidu da su percepcije i tumačenja AI i smrtonosnih autonomnih oružanih sistema (LAWS) različite, te da se suočavamo sa nejasnoćom pravila za postupanje sa AI ili čak potpunim odsusvom istih, može se zaključiti da je svijet još uvijek u kritičnoj fazi kada su u pitanju ovi tehnološki uređaji. Da bi se odgovorilo na rastuću važnost vještačke inteligencije, ono što je sada potrebno jesu objedinjeni napori različitih stejkholdera. Pored vladinih agencija, treba uključiti i organizacije civilnog društva, istraživačke institute, privatna preduzeća, kao i medije. Podjednako je važno dizanje svijesti o sve većoj važnosti umjetne inteligencije, kao i njenog mogućeg uticaja na međudržavne odnose, putem kanala javne diplomatije. Pored toga, neophodno je uključiti druge države u bilateralni i multilateralni dijalog kako bi se razmotrile različite perspektive u vezi sa ovom temom, te radilo na usklađivanju javnih politika u ovom kontekstu. Dalje, bilo koja koordinisana akcija koja bi mogla biti usmjerena na suzbijanje opasnosti povezanih sa vještačkom inteligencijom trebalo bi da se obavlja preko međunarodnih organizacija, koje bi istovremeno mogle utrti put ka uspostavljanju obavezujućeg međunarodnog prava u ovoj oblasti.
Iako je vojna primjena umjetne inteligencije tek u povojima i teško je prognozirati kakvi će biti njeni efekti, ono oko čega se većina istraživača i stručnjaka, koji se bave ovom temom, može složiti jeste da vještačku inteligenciju ne smijemo uzeti zdravo za gotovo. Naprotiv, njen razvoj ne treba ostavljati bez nadzora; on zahtijeva našu pažnju i kontinuiranu analizu njegovog mogućeg uticaja. Nadalje, važno je da sve preduzete mjere odražavaju delikatnu prirodu same tematike. Prilikom donošenja odluka usmjerenih na regulisanje ovih tehnologija, vodeći akteri moraju imati na umu da su AI tehnologije mač sa dvije oštrice, kako ne bi zanemarili ni koristi koje mogu proizaći iz njihove upotrebe niti njihov potencijalno razarajući učinak.
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 45 29 323
Ovaj portal je nastao u okviru projekta „Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih“. Ovaj projekat podržava Evropska unija, kroz program „Еvropa za građane i građanke“ Izvršne agencije za obrazovne, audio-vizuelne i kulturne politike.
© Think for Europe Network
2021.
@ThinkForEurope
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 40 82 265
secretariat@thinkforeurope.org
ThinkForEurope