BLOG POST
05. maj 2021.
Obnovljivi izvori energije – Bosna i Hercegovina kao zanemaren potencijal
BLOG POST
05. maj 2021.
Obnovljivi izvori energije – Bosna i Hercegovina kao zanemaren potencijal
Izvor: Report.az
Student prava, aktivista
Obnovljivi izvori energije predstavljaju one izvore energije koji se dobivaju iz prirode, nalaze se u obliku sunca, vjetra, vode, biomase i geotermalne energije, te mogu da se kontinuirano koriste i generišu. Kao takvi, ključno su pitanje u razvijenim državama. Obzirom na nove politike zaštite okoliša, kao adekvatna alternativa se postavlja niskougljenični razvoj energetike, koji može značajno da doprinese smanjenju ugljen monoksida i stakleničkih plinova, a koji za sobom ostavlja razne naučno dokazane posljedice. Razlog svemu ovome jeste povećan senzibilitet javnosti o klimatskim promjenama, takođe i raznim negativnim posljedicama konvencionalnog načina proizvodnje energije, kako električne tako i toplotne. Pitanje energetske stabilnosti i sigurnosti tokom godina je postalo izuzetno važno u okviru ekonomskog i društvenog sistema. Sa većim napretkom tehnologije, obnovljivim izvorima se pridaje sve veća pažnja, obzirom da njihova efikasnost upravo jednim dijelom zavisi od modernih tehnoloških dostignuća. Sadašnja očekivanja su velika, ali uvjeren sam da ćemo biti iznenađeni napretkom tehnologije u narednim godinama obzirom na trenutna ulaganja u istu.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, ovi izvori energije predstavljaju temu kojoj se ne posvećuje dovoljna pažnja te tako zemlja koja ima značajne potencijale u oblasti energetike, svoju proizvodnju toplotne i električne energije svodi u velikoj mjeri na upotrebu konvencionalnih izvora. Vodeni tokovi velikih rijeka, energija sunca i vjetra u Hercegovini, biomasa širom zemlje predstavlja značajan potencijal za razvoj proizvodnje energije na obnovljivi način u ovom dijelu Evrope. To potvrđuje i analiza Energetske zajednice Jugoistočne Evrope, koja BiH svrstava u zemlju sa jako velikim potencijalom za niskougljenični razvoj energetike. Međutim, da bi sve ovo bilo sprovedivo potrebne su određene promjene u vidu adekvatnije regulative, poštovanja međunarodnih ugovora koji, nažalost, dobijaju političku konotaciju na ovim prostorima, kvalitetnija koordinacija između svih nivoa vlasti, novac, kao i senzibilitet javnosti o značaju upotrebe obnovljivih izvora energije za Bosnu i Hercegovinu, te svega onoga što to za sobom nosi.
Ako uzmemo u obzir da je sama Evropska unija nastala na principima energije, odnosno da njene početke vidimo u obliku Zajednice za ugalj i čelik, za očekivati je da su obnovljivi izvori na samom vrhu agende Evropske unije. Ipak, harmonizacija propisa sa Evropskom unijom, Bosni i Hercegovini će ići jako teško ukoliko se ovim oblicima energije ne posveti značajna pažnja, a pod tim mislim stvaranje adekvatnih strategija zaštite okoliša i razvoja obnovljivih izvora energije, pored kvalitetne zakonske regulative. Prema evropskom paketu, očekuje se upotreba do 32% energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine, odnosno potpuna dekarbonizacija elektroenergetskog sektora do 2050.-e. Ukoliko kao država već sada krenemo sa značajnim napretkom u ovoj oblasti, harmonizacija će ići mnogo lakše, iako će uvjeti za ulazak u Evropsku uniju vremenom biti sve zahtjevniji. Zbog toga je bitno upratiti sve zahtjeve u onom periodu kada su aktuelni i dok se govori o njima. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, BiH se obavezala na implementaciju mnogih direktiva vezanih za održivi razvoj i zaštitu okoliša tj. prihvatanje „zelene politike“. Nažalost, implementacija navedenih protokola, konvencija i direktiva nailazi na značajne poteškoće zbog nedostatka institucionalnog i legislativnog okvira.
Može se reći da je Bosna i Hercegovina poduzela značajne korake naprijed ka „zelenim tehnologijama“ u odnosu na ranije, ali ipak ostaje još mnogo posla. Smatram da će BiH trebati preuzeti aktivniju ulogu u korišćenju fondova Evropske Unije u oblasti Inteligentne energije, kao i pokrenuti niz projekata u cilju zaštite životne sredine. Iako korišćenje fondova predstavlja ozbiljnu pripremu u vidu kadrovske, legislativne i tehničke potpore, koristi su zaista mnogobrojne. Naveo bih tri velika benefita iskorišćavanja istih fondova:
-Kvalitetnija životna sredina za građane i građanke
-Stvaranje novih radnih mjesta, takozvanih „zelenih poslova“
-Investicije koje su u skladu sa „zelenom agendom“
Ne moram da napominjem koliko su ovi benefiti potrebni građanima i građankama Bosne i Hercegovine, jer često možemo da primijetimo kako neki od gradova bude uvršten u najzagađenije na svijetu, a o problemu nezaposlenosti smatram da i ne moram da govorim. Odlaskom stanovnišva ili tzv. odlivom mozgova, državi se nanosi i velika ekonomska šteta, a investitori su neophodni kako bi, može se reći, najslabija ekonomija u regionu napredovala.
Potencijali obnovljivih izvora su neminovni. Ono što je u ovom trenutku neophodno jeste prestanak prebacivanja odgovornosti između svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini i aktivan rad na harmonizaciji sa savremenim ekonomskim i društvenim sistemima zasnovanim na sve većoj upotrebi obnovljivih izvora energije. Tema klimatskih promjena i zaštite okoliša će samo postati aktuelnija, pa i u siromašnim državama, te državama u tranziciji. Svijest o zaštiti okoliša i značaj upotrebe obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini je još uvijek niska, te postoji velika potreba za edukacijom, kao i profiliranjem kadrova u budućnosti kroz obrazovne institucije, ali i neformalnom edukacijom kako bi kvalitetnije moglo da se bavi ovim pitanjem.
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 45 29 323
Ovaj portal je nastao u okviru projekta „Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih“. Ovaj projekat podržava Evropska unija, kroz program „Еvropa za građane i građanke“ Izvršne agencije za obrazovne, audio-vizuelne i kulturne politike.
© Think for Europe Network
2021.
@ThinkForEurope
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 40 82 265
secretariat@thinkforeurope.org
ThinkForEurope
Share this entry