BLOG POST
24. februar 2021.
Albanija na raskršću prema demokratiji
BLOG POST
24. februar 2021.
Albanija na raskršću prema demokratiji
Izvor: Google
Dvadeset i pet godina nakon totalitarnog komunističkog režima Envera Hoxhe, Albanci sada imaju pravo da se osjećaju ponosnim na politička i ekonomska dostignuća svoje zemlje. Od 1991. godine održano je osam parlamentarnih izbora, a vlast se rotirala između dvije najveće političke stranke. Albanci su prihvatili demokratske norme i demokratija se percipira kao idealan politički sistem. Štaviše, zaštita ljudskih prava i podjela vlasti dio su Ustava. Proces provedbe reformi doveo je do održivog ekonomskog rasta, poboljšanja infrastrukture i smanjenja siromaštva. Iako nivo građanskog angažmana nije jako visok, uloga civilnog društva postaje sve važnija, a u nekim slučajevima je uticala i na vladin proces donošenja odluka.
I pored ovih dostignuća, Albanija se našla na raskršću. Naprimjer, ocijenjena je znatno niže u odnosu na većinu zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza i Jugoslavenskih republika u oblasti demokratije, te još uvijek nije uspostavila dobro funkcionirajući demokratski sistem. Albanija pati više od ostalih zemalja koje su prošle tranziciju iz komunizma u višestranački sistem. Prema tome, zadatak Albanije je intenzivirati svoj rad na jačanju vladavine zakona i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, za pravilno funkcionisanje državnih institucija, pročišćavanje parlamenta od kriminalnih i korumpiranih elemenata i provođenje dubokih reformi u pravosudnom sistemu.
Mnogi faktori objašnjavaju loš demokratski napredak Albanije: nedostatak demokratske kulture, komunističko nasljeđe i ekonomska slabost. Ali, bez želje da se njihov značaj umanji, nema sumnje da su mnoge poteškoće s kojima se Albanija suočava izravna posljedica stavova i odluka njezinih vladajućih elita. Greške, neuspjesi, nepravedne politike i propušteni slučajevi uobičajene su karakteristike i demokratske i socijalističke vlade. Albanija se suočava s nekoliko izazova, koji će testirati liderske vještine sadašnjih političara i odrediti hoće li Albanija biti u stanju da u potpunosti učvrsti svoju demokratiju. Najvažnije pitanje, svakako, ostaje ekonomija. Albanija je svrstana među najsiromašnije zemlje u regionu, sa velikom stopom nezaposlenosti i ograničenim ekonomskim mogućnostima. Otprilike 20% stanovništva napustilo je zemlju od početka 1990-ih. Također, kao što smo vidjeli s nedavnim valom imigranata, Albanija gubi mnogo svojih obrazovanih i mladih građana – koji su najvitalniji dio populacije. Gubitak nade i pogoršanje ekonomske situacije pokazatelji su da je Albanija možda na rubu gubitka konkurencije između ekonomskih prilika i nezadovoljstva.
Korupcija, kontinuirana nezakonitost i neuspjeh u jačanju vladavine zakona predstavljaju ozbiljnu prijetnju postojanju demokratije u Albaniji. Korupcija je pustila korijene na svim nivoima vlasti i društva. Ispostavilo se da je zauzimanje javnog ili administrativnog položaja najbolji način za bogaćenje. Bogatstvo i moć koncentrisani su u rukama male grupe. Ministarstvo pravde se smatra jednom od najkorumpiranijih institucija u Albaniji. Korupcija i nedostatak vladavine zakona najbolje se utjelovljuju u kriminalizaciji parlamenta i besramnosti načina na koji službenici pokušavaju uticati na sudske odluke. Rijetko kada izabrani ili imenovani službenici odgovaraju za zloupotrebu položaja, korupciju ili druga kršenja.
Mediji u Albaniji postigli su mali napredak ka tome da budu prepoznati kao četvrta sila. Većina medija povezana je s vladom ili određenim strankama ili političarima. Bez obzira na razne vlade koje su se proglasile prvacima slobodne štampe, one su često vršile pritisak u raznim oblicima na medije, poput neoglašavanja ili vršenja pritiska na vlasnike ili kompanije. Uspostavljanje istinski slobodne štampe zahtijevaće od novinara da energičnije brane svoja prava. U uskoj je vezi s tim potreba novinara da ostanu vjerni profesionalnim novinarskim standardima. Stoga je potrebna jasna podjela između medija i spremnosti da se osigura urednički integritet i neovisnost medija.
Albanija još nije uspjela zamijeniti klijentelizam i stranačke interese meritokratijom za slučajeve zapošljavanja u javnoj upravi. Ideološke razlike između glavnih političkih partija znatno su se suzile. Iako je široko prihvaćeno da se politička moć legitimno može steći samo glasačkim kutijama, izbore u Albaniji prati neizvjesnost u tom pogledu. Izbori se doživljavaju kao bitka za život ili smrt, sa samo pobjednicima i gubitnicima, a ne kao utrka između političkih platformi.
U parlamentu su se debate pretvorile u političko pozorište. Vulgarne uvrede, klevete i laži postali su normalni dio političke priče. Ova neprijateljska i provokativna retorika stvorila je toksičnu atmosferu u parlamentu, koja ne podstiče demokratsku raspravu. Prije dvadeset i pet godina, u vrijeme velike krize, intervjuisane su istaknute ličnosti, poput Rexhepa Qosje i Ismaila Kadara, čije su izjave imale značajan uticaj. U današnje vrijeme teško je pronaći ličnost koja je prihvaćena kao objedinjujuća figura i umjerena sila.
U ovom trenutku, dvadeset i pet godina nakon komunizma, na albanskoj političkoj eliti ostaje da nauči prave lekcije iz grešaka iz prošlosti, kao i da formira sveobuhvatan ekonomski i politički sistem, sa mogućnostima za sve. Sistem koji gradi budućnost, jača demokratiju, povećava transparentnost i odgovornost, te podržava sprovođenje politika održivog razvoja. Sprovođenje radikalnih reformi zahtijeva efikasno vodstvo. Da bi Albanija postigla svoj potencijal i uživala sve blagodati konsolidovane demokratije, njeni lideri moraju najviše interese zemlje staviti ispred ličnih interesa i provesti širok spektar političkih i ekonomskih reformi. Ako ne uspiju, albanski lideri poreći će perspektivniju budućnost svoje zemlje.
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 45 29 323
Ovaj portal je nastao u okviru projekta „Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih“. Ovaj projekat podržava Evropska unija, kroz program „Еvropa za građane i građanke“ Izvršne agencije za obrazovne, audio-vizuelne i kulturne politike.
© Think for Europe Network
2021.
@ThinkForEurope
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 40 82 265
secretariat@thinkforeurope.org
ThinkForEurope
Share this entry