BLOG POST
9. april 2021.
Šteta za okoliš iza kripto umjetnosti
BLOG POST
9. april 2021.
Šteta za okoliš iza kripto umjetnosti
Izvor: Christie’s/Beeple
Volonterka
Institut za evropske politike – Skoplje
Današnje generacije ponovo su doživjele novi dodatak informacijskom društvu. Umjetnici su pronašli pravo vrijeme da skrenu pažnju ljudi na moderni umjetnički eko sistem – kripto umjetnost. Web lokacije poput SuperRare, Nifty Gateway, Marketplace i mnogih drugih omogućile su umjetnicima u digitalnom prostoru da stvore ime za sebe jednostavnom kupovinom iPada, umjesto da prave nered prakticiranjem tradicionalnih metoda slikanja. Ako pratite vijesti, do sada ste morali pročitati o digitalnom umjetniku Beeple-u i njegovom uspjehu u prodaji NFT-a vrijednih 582.000 USD za samo 5 minuta. Ovo je još jedan primjer uticaja novog tehnološkog razvoja i njegovog brzog širenja. Složena matematika koja je djelovala na rast ove generacije može se činiti kao veliki napredak društvene svijesti, međutim, njeni uticaji na okoliš pokazuju drugačije.
Umjetnička djela Leonarda da Vincija i Picasso-a kolektivno se nalaze u muzejima i umjetničkim galerijama širom svijeta. Ono što njihovu umjetnost čini vrijednom je to što su je oni izvorno stvorili tj. nacrtali. Tvorce umjetničkih djela moguće je pratiti kroz historiju i vrijeme.
U digitalnom svijetu ovo funkcioniše drugačije. Možete nacrtati neke slike, napraviti 3D gif ili isječak, ali pronalazak vlasnika dolazi s mnogim poteškoćama. Lako je kopirati ili preuzeti digitalnu umjetnost, ali ovaj čin ne čini posjednika. Uz blockchain tehnologiju, razvojem blokova s jedinstvenim skupovima brojeva i slova, umjetnost se može pratiti do vlasnika. Ovo se ne odnosi samo na umjetnička djela. Ukratko, blockchains daju jedinstvene identifikatore određenim stavkama, koji potvrđuju identitet vlasnika, umjetnika, i stoga ih čine jedinstvenim i vrijednim.
Sljedeći dio sadrži kratko objašnjenje nekih pojmova povezanih s temom kripto umjetnosti. Prvo, šta je to kripto umjetnost? Za one koji za nju nisu čuli, kripto umjetnost je umjetnost koja koristi blockchain tehnologiju kao način stvaranja i distribucije. Da bi se vizualiziralo kako funkcionira blockchain tehnologija, može se povezati s proračunskom tablicom, ali uz primjenu određenih neobičnih pravila. Ovaj list ide samo u jednom smjeru, što znači da se ništa ne može izbrisati, dodati ili na bilo koji način izmijeniti u prethodnim stupcima, a sljedeći moraju biti odobreni složenim matematičkim operacijama. Slično kao i uobičajene proračunske tablice, ove su korisne i za praćenje transakcija. Svi pokušaji promjena u pogledu transakcija i vlasništva bit će zapisani, što ovu tehnologiju čini sigurnom.
Sljedeći važan pojam je NFT (Non-Fungible Tokens), posebno T – tokeni. NFT-i su ponovno blockchain tehnologija koja omogućava prikupljanje i razmjenu gotovo svega, u ovom slučaju to je umjetnost. Dakle, ono što treba učiniti da bi se sudjelovalo jeste stvoriti umjetnost, a zatim je generirati kao potrošačko dobro zasnovano na NFT-u (tokenizirati), verificirajući status vlasnika digitalnog umjetničkog djela. Iako kripto umjetnost zvuči izuzetno cool, malo ljudi zna da je to izuzetno loše za okoliš. Blockchain tehnologija označena je kao „nepotrebno zagađenje“, „gutač energije“ i „ekološka katastrofa“. Od modernizacije i revalorizacije kripto valuta u 2017. godini, takozvani proces kriptokopavanja ubrzano se povećavao, a sudjelovanje na kripto sceni postalo je hit. Na osobnom nivou ovo može izgledati obogaćujuće, međutim, sa stanovišta ekologa, rudarstvo samo prate loš kvalitet zraka i porast emisije CO2. Prije nego što se upoznate sa činjenicama, važno je razumijeti kako blockchain tehnologije, koje su virtualni fenomen i dio Interneta, imaju takav utjecaj na okoliš. Ukratko, Internet se i dalje oslanja na fizičke servere koji su povezani kablovima i usmjerivačima koji čine veze na globalnom nivou. Ovim fizičkim serverima je potrebna energija da bi mogli ispravno raditi, koja dolazi iz izvora energije kao što su prirodni gasovi ili ugljen koji sagorevanjem na kraju oslobađaju velike količine emisije CO2. Potrošnja energije i količina oslobođenog CO2 pokazuju pozitivnu korelaciju.
Kripto umjetnost se oslanja na Ethereum (blockchain otvorenog koda) za praćenje transakcija odnosno kupovinu i prodaju umjetnosti. Ethereum ima nevjerojatan učinak na okoliš. U svom trenutnom stanju, cijela mreža Ethereum troši više električne energije od niza zemalja. Po transakciji troši 34 KWh, ova količina električne energije jednaka je količini koja napaja 1,14 američkih domaćinstava za jedan dan. Identifikatori blockchain-a temelje se na matematici. Moraju se napraviti velike serije proračuna kako bi se stvorili novi identifikatori. Što više računara radi ove proračune, to je veća potrošnja energije, što je nepotrebno reći alarmantno za životnu sredinu. Iako nije u potpunosti potrebno izvršiti toliko izračuna kako bi se provjerilo porijeklo, ovo je postalo pouzdani sistem provjere za globalnu kriptovalutnu mrežu kako bi se osiguralo da nitko ne miješa takve globalne razmjere transakcija. Istraživanje Memo-a Akten pokazuje neetičke i nepotrebne količine potrošnje energije i emisija koje miniramo u zrak samo npr. praćenje prodajem i ponuda na blockchainu.
Iako je to zanimljiv koncept, jednostavno zanemarivanje činjenice da kripto umjetnost nije ekološka neće riješiti problem. Ako ste zainteresovani, potražite kripto umjetnost na ovoj web stranici i ona će prikazati količinu energije koju koristi, kao i emisije, u usporedbi s potrošnjom električne energije stanovnika EU izračunatom u godinama. Kripto umjetnost je još uvijek novorođenče u ranim godinama, što bi trebalo smatrati upozorenjem obzirom na količinu energije koju troši.
Gledajte sa dobre strane, istraživači su već uzeli u obzir ozbiljnost problema i navodno rade na rješenjima za smanjenje nanesene štete u okolišu. Imajući u vidu štetu, kriptovalute se ne bi trebale smatrati valutama budućnosti. Međutim, ako bi se netko preusmjerio na ekološki prihvatljivije izvore energije, poput sunčeve, hidroelektrane i energije vjetra, mogli bismo gledati na niže emisije što bi rezultiralo primjetnim poboljšanjima tokom određenog vremenskog perioda.
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 45 29 323
Ovaj portal je nastao u okviru projekta „Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih“. Ovaj projekat podržava Evropska unija, kroz program „Еvropa za građane i građanke“ Izvršne agencije za obrazovne, audio-vizuelne i kulturne politike.
© Think for Europe Network
2021.
@ThinkForEurope
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 40 82 265
secretariat@thinkforeurope.org
ThinkForEurope
Share this entry