BLOG POST
19. mart 2021.
Precijenjena istina: U šta da vjerujemo?
BLOG POST
19. mart 2021.
Precijenjena istina: U šta da vjerujemo?
Izvor: NBC News
Projektna asistentica i istraživačica
Vanjskopolitička inicijativa – VPI BH
Crno je bijelo.
Glavna ideja iza Orvelove 1984.-e, knjige koja je ponovo stekla svoju popularnost 2020. godine i postala izvorni materijal za kreiranje novih teorija zavjere tokom pandemije. Niz dezinformacija i lažnih vijesti od pretpostavke da je nova 5G mreža uzrok pojave i širenja virusa, pa sve do toga da je pandemija samo pokriće za plan ugradnje mikročipova putem vakcina. Uz to, sam koncept privatnosti je opet doveden u pitanje onog momenta kad su države počele koristiti modernu tehnologiju za praćenje slučajeva izbijanja virusa, ali i za upravljanje našim ponašanjem. Na taj su način fiktivni distopijski scenariji sve više djelovali kao prikaz naše trenutne stvarnosti i olakšali povezivanje sa društvom Velikog Brata.
Također, sličnost se pronašla i sa još jednim uistinu čudnim društvom. Prisjetimo se serije Simpsoni i toga kako su ’’to učinili opet’’ sa svojim predviđanjem budućnosti, dajući nam epizode koje poprilično prate liniju trenutnih dešavanja. Samo jednom internet pretragom možete pronaći naslove poput „Simpsoni su nas pokušali upozoriti“ i „Simpsoni su sve predvidjeli“. Uzmimo za primjer 31. epizodu Simpsona, specijal za Noć vještica, i prikazan smak svijeta u 2021. godini nakon američkih izbora. Svi smo vidjeli napad na američki Kapitol 6. januara i to kako je ovaj događaj nalikovao onom u ovoj epizodi. Zastrašujuće, zar ne?
Prirodno, dostupnost više različitih teorija stvara podjelu u vjerovanjima. Svi smo izloženi obnovljivim izvorima informacija, slika i vijesti, dopuštajući algoritmima da vode naše klikove i upućuju nas do priče u koju bismo trebali vjerovati. Ali vjerujemo li im zaista? Kako da znamo koja je stvarno istinita?
Za početak, pojam teorija zavjere ima negativnu konotaciju, što odmah podrazumijeva da pruža informacije na osnovu nedovoljnog broja dokaza. Jednostavno, metoda je kojom se određene situacije objašnjavaju kroz uzimanje u obzir položaj moći bitnih pojedinaca ili grupa, sve sa pozadinskim političkim motivom. Ove teorije dolaze na mjesto gdje se čini da postojeće činjenice ne objašnjavaju trenutnu situaciju. Međutim, način na koji teorije popunjavaju ove praznine, kao i vrijeme njihovog stvaranja i objavljivanja, čini ih uvjerljivima. Ono što je bitno istaći jeste da ništa nije onako kako se u početku čini i da se sve informacije ipak moraju detaljno provjeriti.
Ali, u vremenu poput našeg, slušanje razuma može biti vrlo izazovan zadatak, a moderna tehnologija uglavnom donosi štetu. Istraživanja pokazuju da je širenje sadržaja sumnjivih izvora daleko veće od onih koji imaju kredibilitet, upravo zbog aktivnosti botova na društvenim mrežama. Bot strategija podrazumijeva ciljano dijeljenje posta kako bi određene vijesti postale ‘viralne’. Što je veći broj botova oko određenog posta, to je veća vjerovatnoća da algoritam predloži taj post. To dalje ukazuje na to da je širenje digitalnih dezinformacija namjerno. Isto tako, ljudska interakcija online je ono što često pojačava klikove, jer su šanse da će korisnici biti više zainteresovani za sadržaj koji su njihovi prijatelji podijelili. U ovakvim slučajevima sistem provjere činjenica je ono što rijetko pada na pamet. Uz to, moglo bi se raspravljati o multitasking metodi današnje digitalne generacije i potrebi brzog izlistavanja sadržaja, što stvara iluziju da se štedi vrijeme. Ovaj način omogućava prolazak neprovjerenog sadržaja i promoviše se samo trenutno generirani sadržaj. Ali šta s tim?
Postoje neke opcije o kojima se raspravlja. Prvo, ograničavanje društvenih medija opcija je koju mnogi povezuju s ograničavanjem slobode govora. Ipak, filtriranje sadržaja na mreži s oznakama upozorenja ono je što bi trebalo otkriti govor mržnje i dezinformacije, te spriječiti širenje štetnog sadržaja. Također, korisnike koji generišu sadržaj treba provjeriti, te utvrditi da li imaju pravo objaviti određene oblike informacija. Na više načina, često je ime iza određene poruke ono što je čini relevantnom. Stoga, upozorenje u nastavku može pokrenuti daljnje propitivanje informacija. Korak još dalje bi otežao stvaranje i dijeljenje nekvalitetnih informacija na mreži tako što bi natjerao korisnike da plaćaju za sadržaj koji dijele ili prate. Ova metoda može vratiti vrijednost informacijama i pružiti korisnicima provjerene izvore. Također, jedna od opcija bi uključivala ograničavanje vlastitog pristupa niskokvalitetnom sadržaju. Razumijevanje kvalitete i izvora sadržaja korak je dalje prema otkrivanju teorija zavjere, a drugi bi bio praćenje rada stručnjaka koji ih negiraju činjenicama i relevantnim podacima.
Usporedba naših života s distopijskim društvom iz 1984. godine ili animiranim susjedstvom Springfielda je jednostavno besmislena. Da, neki prikazani događaji nevjerovatno podsjećaju na situacije iz našeg svakodnevnog života, ali samo onda kada su izvađeni iz konteksta. Mnoge emisije to mogu, jer ih oblikuje ljudski um na osnovu stvari koje su ljudi vidjeli ili zamislili. U svijetu s previše informacija, sistem provjere činjenica ne uspijeva se pojaviti kao obavezni mehanizam u mrežnim aktivnostima. Stoga nam je presudno zalagati se za digitalnu pismenost i kritičko razmišljanje kako bismo nahranili svoj preplavljeni um. Tek tada ćemo moći obrađivati podatke i analizirati informacije na način koji doprinosi našem znanju i dobrobiti. Dokazalo se da teorije zavjere remete našu percepciju stvarnosti, onemogućavajući jasno poimanje svijeta oko nas i najmanje što je potrebno je da shvatimo apsurd svega toga.
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 45 29 323
Ovaj portal je nastao u okviru projekta „Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih“. Ovaj projekat podržava Evropska unija, kroz program „Еvropa za građane i građanke“ Izvršne agencije za obrazovne, audio-vizuelne i kulturne politike.
© Think for Europe Network
2021.
@ThinkForEurope
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 40 82 265
secretariat@thinkforeurope.org
ThinkForEurope
Share this entry