BLOG POST
4. februar 2021.
Kliknite ovdje za lažne vijesti: želite li vidjeti?
BLOG POST
4. februar 2021.
Kliknite ovdje za lažne vijesti: želite li vidjeti?
Izvor: Home Care Insight
Fellow
Vanjskopolitička inicijativa – VPI BH
„ŠOKANTNO: Globalno zagrijavanje nije stvarno!“ „Kliknite ovdje da vidite tajnu koju javnost ne smije znati!“
Često se na društvenim mrežama susrećemo sa ovakvim naslovima, a sve veći broj ljudi dijeli dalje ovakve informacije. Senzacionalistički naslovi u nama bude želju da prvi doznamo novu informaciju i u naletu radoznalosti otvaramo sadržaje različitih medija. S toga, potrebno je obratiti posebnu pažnju na sadržaj koji gledamo, slušamo ili čitamo, a posebno ukoliko smo ga pronašli na Internetu. Medijska globalizacija je otvorila vrata mnoštvu mogućnosti: da se brzo i lako informišemo i komuniciramo, ali je također dala priliku da svako ko želi, objavi informaciju koja može, mada i ne mora biti tačna. Društvene mreže dodatno ubrzavaju ovaj proces, jer čitatelji dijele informacije koje nisu pročitali do kraja zato što je naslov senzacionalan i privlači njihovu pažnju.
Svakodnevno smo pod uticajem različitih informacija kojima smo bombardovani putem modernih i konvencionalnih medija, ali veoma rijetko razmišljamo o njihovim izvorima. Susrećemo se i sa pojmom „lažne vijesti“, no znamo li šta su one, kako da ih uočimo i najvažnije, kako da zaustavimo njihovo širenje?
Počnimo sa definisanjem ovog pojma. Lažne vijesti su bilo koji članci ili videozapisi koji sadrže neistinite informacije, prerušeni u vjerodostojan izvor vijesti, a njihov osnovni interes je da utiču na stavove čitatelja. Mogu biti senzacionalističkog ili smiješnog sadržaja, iako češće služe za manipulaciju, a napisane su na način da izazovu ogorčenje ili šok kod gledatelja/čitatelja koji će nastaviti niz i dalje širiti takvu dezinformaciju.
Problem lažnih vijesti je duboko utkan u društvo i može imati negativne posljedice. Čak 83% ispitanika istraživanja sprovedenog u državama članicama Evropske unije smatra da lažne vijesti predstavljaju prijetnju demokratiji. Medijska sloboda je izuzetno važan segment demokratkih društava, ali se istovremeno moraju ograničiti vijesti neistinitog sadržaja, obzirom da oni imaju veliku moć da utiču na političke stavove građana. Kritički osvrt na medijske članke i razvijanje medijske pismenosti trebaju biti implementirani u obrazovni sistem, jer medijski pismenim čitateljima se teško može manipulisati.
Ponekad su lažne vijesti tako dobro kamuflirane da izgledaju kao stvarne, pa nije lako procijeniti o kakvom sadržaju se radi. Da bismo lakše prepoznali lažne vijesti, potrebno je da kritički posmtramo informacije koje nam se serviraju. Trebamo provjeriti koji su izvori korišteni i da li su oni kredibilni, da li je poznat autor sadržaja, te da li i drugi mediji govore o istoj temi. Ako je odgovor na ova pitanja negativan, onda postoje šanse da se radi o lažnim vijestima. Dakle, jako je važno da propitujemo informacije, a ne da ih po automatizmu prihvatimo kao tačne.
Da bi se ovaj problem sistemski riješio, potrebno je da se medijsko opismenjavanje promovira u svim društvenim grupama, a posebno kod mladih koji su najveći korisnici društvenih mreža. Neophodno je i edukovati novinare da izvještavaju na istinit i etički korektan način. Pored toga, institucije koje reguliraju rad medijskih agencija trebaju aktivno raditi na uočavanju medija koji plasiraju lažne vijesti, a posebnu pažnju trebaju posvetiti elektronskim medijima. Društvene mreže imaju veliku ulogu u tome da označe lažni sadržaj koji korisnici objavljuju. Njihovim mogućnostima smo svjedočili čak i kada su objavu Donalda Trumpa, predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, označili kao manipuliranom te suspendovali njegov Twitter nalog.
Problem nastaje kada se lažne vijesti masovno prihvataju, a kada se jednom plasiraju na Internet, veoma je teško zaustaviti njihovo širenje. Kao odgovorni građani, trebamo steći nivo odgovornosti i prema sadržaju koji dijelimo sa drugim ljudima, bez obzira na to što nas taj sadržaj često može emotivno potresti. Vrijeme je da smanjimo uticaj lažnih vijesti na stavove i mišljenja građana kako bismo mogli graditi društvo znanja koje cijeni istinu.
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 45 29 323
Ovaj portal je nastao u okviru projekta „Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih“. Ovaj projekat podržava Evropska unija, kroz program „Еvropa za građane i građanke“ Izvršne agencije za obrazovne, audio-vizuelne i kulturne politike.
© Think for Europe Network
2021.
@ThinkForEurope
Djordja Vajferta 13, 11000 Belgrade
+ 381 11 40 82 265
secretariat@thinkforeurope.org
ThinkForEurope
Share this entry