Internet je postao glavni nosilac i protagonista ovog vremena. Može bez napora pretvoriti vašu maštu u stvarnost. Klikom na ikonu korisnici (interneta) mogu dobiti sve informacije koje postoje. Pristalice internetskih informacija sve više vjeruju da je internet vjesnik nove informacijske revolucije koja se izravno zalaže za veće uključivanje građana u savremeni svijet.
Savremeno društvo može se ilustrirati konceptom „informacijskog društva“, u kojem se odvijaju brojne ekonomske i socijalne aktivnosti u skladu s informacijama koje u njega neprestano pristižu. Informacijsko društvo čine dva ključna elementa: dostupni komunikacijski instrumenti i korisnici. Integracija softvera i hardvera, komunikacija i telekomunikacija u osnovi je informacijskog društva. Nudi aktivno učešće fizičkim, pravnim licima, državnim tijelima i vladama.
Na globalnom nivou, oko 59% stanovništva aktivno je na internetu. Zašto je to tako? Jer internet može ponuditi puno. Polazeći od neograničenog izvora informacija, pristupačnog komunikacijskog instrumenta, kao i pomoći u boljim performansama u u školi/na radnom mjestu, svakodnevni život pojavom interneta postao je mnogo jednostavniji. Osim što nam pruža potpun pristup informacijama i napredak u daljnjem razvoju, ostavlja i pozitivan trag na polju ekonomije otvaranjem marketinških mogućnosti i pružanjem podrške malim preduzećima kojima su potrebni rast i prepoznavanje.
Međutim, samo nekolicina može uočiti izazove i rizike skrivene iza našeg ekrana. Imati pristup besplatnoj platformi, koja nam mijenja život, ne znači da imate pristup sigurnoj platformi. Iako promoviše slobodu govora i otvorenost, niko ne može zaštititi korisnike od čina kršenja ljudskih prava. Vraćajući se na alternativu informacijama, pristup informacijama se sve češće zloupotrebljava, što uzrokuje dezinformacije. Beskrupulozni korisnici interneta lako mogu zloupotrijebiti informacije ili rasprave o nekim temama mogu prerasti u razmjenu uvredljivih besmislenih diatriba koje nemaju nikakve veze sa stvarnim informacijama. Internet može dovesti ljude do stanja potpune otuđenosti, uviverzuma u kojem postoji puno ljudskog kontakta, ali bez humanosti.
Dovoljno je jednostavno, veća svijest građana o događajima koji ih okružuju stvara osjećaj većeg interesa za uticaj u socijalnim sferama. Ovaj je uticaj posebno krucijalan u političkoj sferi. Sve službene informacije koje proizilaze iz najužih političkih struktura države (parlament, vlada…) direktno su dostupne svim građanima i imaju jednak participativni pristup informacijama. Informacijska revolucija oličena kroz lakši pristup informacijama, veću efikasnost administrativnih usluga i veće učešće javnosti u donošenju odluka može stvoriti priliku za direktno obnavljanje i jačanje demokratskih procesa.
Kao proizvođači i prenositelji informacija, novinari su u središtu informacijskog društva. Novinarstvo se može percipirati kao način participacije. Širenje web-a i pojava društvenih mreža doprinijeli su dubokom propitivanju podjele između proizvođača i potrošača informacija, kao i relativnom zamagljivanju granica između novinarstva i komunikacije. Proizvođači informacija imaju moć informisanja šire javnosti, međutim čitatelji se suočavaju s problemom pronalaženja pouzdanih izvora. Novi oblici medijskog izvještavanja manje uzimaju u obzir tradicionalne standarde dobre novinarske prakse. Tradicionalno novinarstvo uvijek je impliciralo kulturalnu odgovornost nivoa prema društvu u cjelini. Da bi se spriječio pad prikladnog novinarstva, moraju se primijeniti samoregulativni mehanizmi i to će ne samo podići kvalitet novinarsta već i kontrolisati širenje lažnih vijesti. To se ne računa kao ograničavanje naše slobode izražavanja, jer nudi zaštitu od govora mržnje koji samo nanosi štetu drugima.
Budući da nivo nepovjerenja u medije raste, postoje načini da osigurate da su podaci koje čitate tačni. Saznajte imena koja stoje iza publikatora, datum, kao i to da li je neko drugi podijelio ovu vrstu informacije. Drugi pristupi su provjera pravne obavijesti i HTTPS protokola. Ako se ništa od toga ne čini pouzdanim, vašem bi čitanju ovdje trebao doći kraj.
Da li neko s viših nivoa doprinosi rješavanju ovih pitanja modernog vremena? Šta se može uraditi da bismo se suočili s izazovima lažnih vijesti bez narušavanja slobode izražavanja? Postoji vremenska linija događaja u kojima je Evropska unija započela borbu protiv širenja dezinformacija i obnavljanje vjerodostojnosti na mreži. Danas su se gotovo sve društvene mreže složile s Kodeksom ponašanja koji se koristi kao odgovor na širenje rasizma i ksenofobije na mreži. Ideja je da se sve IT kompanije drže kodeksa i izbrišu sav nezakoniti sadržaj. Najnoviji primijenjeni režim je akcioni plan protiv dezinformacija koji je Evropska komisija usvojila 2018. godine, a koji uključuje nekoliko mjera i sistem brzog upozoravanja koji rezultiraju uklanjanjem do 80% nezakonitog sadržaja, od čega se 70% ukloni u periodu od 24 sata. Zemlje Zapadnog Balkana mogu se naći na razočaravajuće niskom nivou kada su u pitanju medijska pismenost i povjerenje u institucije povezane s medijima. Jedan od prijedloga za prevazilaženje izazova dezinformacija, bez narušavanja slobode izražavanja, jeste korištenje svih dostupnih aktera i podizanje svijesti što je više moguće.
Mreže često karakterizira slobodna strana društvenih veza, relativno je jednostavna za stvaranje i podrazumijeva se kao definisanje ograničenja u smislu obaveze. Povećanje komfora, brzina i obim usluga dostupnih u informacijskom društvu istovremeno znači rušenje tradicionalnih etičkih standarda i gubitak anonimnosti koji je toliko vrijedan na ovom evropskom prostoru. Do sada ste već pročitali propise i inicijative koje su provedene na nivou EU, što je rezultiralo velikim iskorakom u pogledu globalne zaštite medija. Drugo su prednosti demokratije i profesionalnih poboljšanja koje bi proizvođači informacija trebali uzeti u obzir kako bi pomogli u održavanju povjerenja. Pored svega toga, ono što bi trebalo istaknuti je lični rast i viša razumijevanja na terenu. Naše buduće generacije treba odgajati da u svojoj okolini prepoznaju ono što je istinito ili ne. Adekvatan razvoj ovog novog društva u potpunosti ovisi o nama.
Imamo autoritet da pravilno koristimo tehnologiju i potpomažemo načine na koje svi možemo odgovorno doprinijeti svjetlijoj tehnološkoj budućnosti. Ono što je obavezno, jeste naučiti pravilno postupati s prednostima koje nudi informacijska tehnologija, posebno na polju jačanja građanskog samopouzdanja i povjerenja u demokratsko uključivanje građana u sistem vlasti. Civilno društvo predstavlja najvažniju kohezionu silu u informacijskom društvu. Ako uspostavimo odgovarajuće zakone i standarde, sudovi pojačaju zakonske kazne za one koji se bave dezinformacijama, a mi izađemo iz naših mjehura stvorenih na Internetu, moći ćemo prerasti ove virtualne prevare i omogućiti ljudima da sudjeluju u društvu bez zloupotreba.
Share this entry