Nasilje predstavlja svaki oblik postupanja kojim pojedinac ili grupa pojedinaca namjerno nanosi fizičku ili psihičku bol drugoj osobi ili uništava tuđu svojinu. Najprostoja podjela oblika nasilja jeste podjela na fizičko, psihičko i digitalno nasilje. Dok su fizičko i psihičko nasilje dimenzije nasilja o kojima se govori već duži vremenski period, digitalno nasilje je relativno nova pojava, nastala u koraku sa razvojem informacionih tehnologija.
Pored brojnih koristi koje je društvu donela pojava i dostupnost interneta, postoje i one negativne. Digitalno nasilje je svakako jedna od njih. Ono podrazumijeva svaki vid korišćenja elektronskih uređaja kako bi se druga osoba ponizila, osramotila, uplašila ili se kod nje namjerno izazvala negativna emocija na bilo koji drugi način.
Naravno, kako bi se takvo ponašanje definisalo kao akt nasilja potrebno je da sadrži još neke osobine. Prije svega, neophodno je da osoba ima namjeru da nanese neki vid štete drugoj osobi. Osim toga, treba da postoji neravnoteža moći između počinitelja i žrtve, to jest, da je počinitelj nasilja na bilo koji način dominantan nad žrtvom. U realnom svijetu, ta dominacija se obično odnosi na fizičku moć onog ko vrši nasilje, ili viši položaj u društvenoj hijerarhiji. Sa druge strane, u virtuelnom svijetu moć nasilnika najčešće se krije u njegovoj anonimnosti. Drugim riječima, nasilnik se krije iza lažnog imena, i niko ne zna da je on počinitelj nekog nemoralnog djela, dok istovremeno ima moć da plasira sadržaj koji će nekoga povrijediti jako velikoj publici. Konačno, kako bi neko ponašanje moglo biti svrstano u digitalno nasilje, potrebno je da postoji element njegovog ponavljanja ili prijetnje da će biti ponovljeno. Jednom manifestovano negativno ponašanje upućeno nekoj osobi se naziva trolling, i kao takvo ono ne spada u digitalno nasilje. Trolling može prerasti u elektronsko nasilje onda kada se usmjerava od većeg broja osoba ka jednoj ili kada se sadržaj uvrjedljiv za pojedinca dijeli masovno sa drugima.
Na internetu se možemo susresti sa veoma širokim spektrom ponašanja koja su usmjerena na povrijeđivanje druge osobe. Tu spadaju uznemiravanje i zastrašivanje koje se može ogledati u vrijeđanju porukama, zatim online uznemiravanje, koje podrazumijeva sve radnje sa tendencijom da se druga osoba stavi u ponižavajuću poziciju, i na samom kraju zastrašivanje i upućivanje direktnih prijetnji. Veoma je često i nasilje u vidu objavljivanja neistina koje mogu negativno uticati na ugled koji osoba uživa, ali i razotrkrivanje istinitih ali intimnih informacija, dijeljenje osjetljivih, neugodnih privatnih informacija i fotografija koje su najčešće prikupljene dok su osobe bile u bliskom kontaktu. Jedan oblik digitalnog nasilja jeste i snimanje i objavljivanje na društvenim mrežama nasilja koje se odigralo u relanom svijetu. Seksualno nasilje na internetu je takođe sve češća zabrinjavajuća pojava, a obuhvata slanje neželjenih tekstualnih ili multimedijalnih poruka seksualne konotacije, ili proslijeđivanje intimnih fotografija bez pristanka osobe koja je na njima. Veoma značajno je pomenuti i sve češću pojavu a to je vršnjačko nasilje na internetu. Ovaj problem obično nastaje onda kada, pored drugih faktora izostane kontrola roditelja ili staratelja djetetovom upotrebom informacionih tehnologija.
Nasilje samo po sebi podrazumijeva poslijedice u vidu akutnih negativnih osjećanja koja se javljaju kod žrtve, ali može uticati i na stvaranje dugoročnih problema, kao što su stvaranje trajno negativne slike o samom sebi, gubitak samopouzdanja i samopoštovanja, odbacivanje žrtve od strane društva, stvaranje mentalnih problema, i u najgorem slučaju izazivanje suicidalnih misli i suicida.
Postavlja se pitanje kako reagovati u slučaju da postanemo žrtve elektronskog nasilja ili kako posavjetovati nekoga ko je žrtva. Postoji nekoliko načina kako možemo postupiti u tom slučaju. U zavisnosti od načina na koji je nasilje sprovedeno korisno može biti blokirati osobu koja šalje uznemirujuće sadržaje, ali sačuvati dokaze o nasilju, zaključati profile na društvenim mrežama i ne prihvatati nepoznate ili sumnjive profile, obratiti se za pomoć osobi za koju smatramo da nam može pomoći i prijaviti svaki slučaj pojave bilo kojeg oblika nasilja.
Share this entry