Demokratizacija kroz participaciju: Kako lokalni aktivizam jača demokratske institucije?

BLOG POST
10. maj 2021.

Izvor: EUMANS

Omar Memišević

Student, aktivista

Još od pojave politologije kao polja akademskog istraživanja ili proučavanja institucionalnog okvira zajednice ili bilo koje razine upravljanja, postavljalo se nekoliko ključnih pitanja i među njima: kome su te institucije i ljudi u njima odgovorni, te kako ih učiniti transparentnijima, a da ih ne oslabimo. Štaviše, kako građanin kao okosnica svakog demokratskog društva može utjecati na te institucije i oblikovati ih prema demokratskim prerogativima i normama kako bi omogućio potpuno funkcioniranje društva jednakih, ili kako smo ga nazvali – demokratije.

Ono što je važno istaknuti jeste sklonost nekih zemalja, koje se često smatraju manje demokratskim, da ističu konzervativnije vrijednosti unutar svog samoproklamovanog demokratskog sistema ili floskula da viši nivo transparentnosti institucija slabi demokratiju – suštinski ovdje dolazi do stvaranja paradoksa da slabe institucije vode ka više demokratije u društvu. Ovo je važno istaknuti na početku jer će tema ovog bloga biti upravo suprotno od toga. Kako su institucije koje su transparentnije zapravo jače i uzročno-posljedičnom vezom demokratičnije, ali i koliko aktivni građani u lokalnoj zajednici zapravo doprinose njenom normalnom funkcioniranju? Budući da sam i sam iz malog grada, daleko od svakodnevne državne politike, svjedočio sam kako obični građani, insistirajući na načelima dobrog upravljanja i transparentnosti, zapravo mogu nadahnuti svoje komšije, prijatelje i vršnjake da sudjeluju u procesima koji ih se izravno tiču. To je posebno važno na općinskom nivou, gdje se ishodi lokalnog odlučivanja odražavaju direktno na ljude i stoga je potrebno da odgovore na njihove potrebe. Imajući sve to na umu, pitanje koje se smatra najvažnijim jest kako građanin može utjecati na te institucije i učiniti ih učinkovitijima i odgovornijima, ali što je najvažnije, kako ih istovremeno više angažirati u poticanju aktivnog sudjelovanja svojih građana. Također, ovakve projekte treba implementirati uz izravnu pomoć institucija lokalne uprave s ciljem da se bilo koja zajednica više prilagodi normama suvremene demokratije i standarda međunarodnog prava i standarda.

Da bismo to potvrdili, možemo analizirati empirijske dokaze u nekim zemljama zapadnog Balkana. Nebrojeni su primjeri građana koji preuzimaju stvari u svoje ruke na lokalnoj razini kako bi zapravo poboljšali svoje zajednice. Iako se to često radi uz financijsku potporu raznih stranih i domaćih nevladinih organizacija, ono što je poprilično nevjerojatno jeste da puno građana sudjeluje u procesima kroz inicijative usmjerene prema njihovoj vlasti svaki put kad se susretnu s problemom. Vjerojatno bi najbolji primjer za to bila organizacija raznih prikupljanja sredstava koja su često slučaj u manjim gradovima. Jedan od primjera koji sam smatrao prilično inspirativnim je slučaj Stranke za bolje Vučkovce (Vučkovci su selo u Gradačcu, gradu u sjevernoj Bosni) gdje je skupina građana, koja nije mogla lobirati za svoje infrastrukturne i ekonomske interese, formirala političku stranke samo da bi mogli izabrati nekoliko svojih sugrađana za svoje predstavnike u lokalnom Vijeću i zalagati se za odgovarajuće politike. Iako Stranka nije prešla izborni prag, načelo stoji – poboljšati zajednicu većim sudjelovanjem i ostati aktivnim putem lokalnog angažmana i inicijativa bez obzira na ishod izbora. Ovo predstavlja dobar primjer kako aktivni građani mogu razmišljati izvan okvira kako bi pridonijeli svojim zajednicama. Utjecaj na institucionalni okvir i poticanje sudjelovanja podržava proces demokratizacije zajednice i cjelokupnog društva.

U društvu u kojem se na politiku ne gleda tako blagonaklono i gdje nedostaje političkog sudjelovanja, primjeri poput ovog dokazuju da aktivizam na bilo kojoj razini upravljanja može pomoći u oblikovanju institucija, učiniti ih transparentnijima i odgovornijima građanima dok ih u isto vrijeme čini stabilnijima i jačima, a sve to kako bi se odgovorilo na potrebe stanovništva.